DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 22 <-- 22 --> PDF |
BOO da su presadnici, osobito njihove ^He, prije ili kod sudiOBja .h poBhje to,a o.liedia.e. uvjek prieti pooibelj, te će Msad oboljeti od P^^´^^^^^ ^ ^ j ^ Bi BO govorim o posljedicama glede bilin.ke fiziologije. 0 tom su se u posljednje doba vrlo žalostna ktotvastekla, tako suše n. pr, morali Basađi, sto biše pnje 50 godina podigBoti rečenom ii^etodoiB, sasvim izkrcitijerkiahtiposve okuzem breJovnla^l CRothpilz). Ovdje se Badalje pozivljem na ime žalibože prerano umrloga Bad^mBarnika Domina te upozorujem na dotične dokaze i opomene sfrukovnjaka, kao što Sli Roberto Hartig, pL Diickert, Hoftmann, GrossmanB, Gerđing, Muhi, Heger, Neimeister i dr. Dakako da ogleda sama po sebi neće poroditi parasitA, ali neposredno uzrokuje, što ošte-ćeni dio koriena stane gnjiti. Ako li je n tlu recimo brezovnjače, svakako će na ovakovim gnjilim mjestima lakše ulaziti u bolestno, nego li u zdravo korienje, kao što je već bezdvojbeno dokazano. Kad su, već oštećene žile počele gniiti, šume vrlo lasno obole od ti´uhle srži (Rothfaule) i parasita. Neka mi se dopusti, da navedem jednoga izmedju najvrstnijih izpitavaca bolesti drveća, mislim naime Dr. Bu Havtiga . Isti naglašuje kod trubi e sržit _ . „pošto njezini zametci ponajpace tamo nastaju, gdje miv^evi mimo bolestni b žila prolaze^ . .. itd. Kod gr ma će (Hallimasch): . . . „njezina gljivaća (Mycel) vrlo lasno dospije u oštećeni iile^^ . - . itd. Kod žiloraora (Wurzeltođter) ... „rane na žilama, koje mu omogućuju ulaz u unutrašnjost stabla" . . . itd. Harti g nadalje iztiče: „Točna se medja ne da odrediti medju parasitima i saprofitima, .. . razvijaju se naime u istoj cesti koriena" , . . itd. Ovaj strukovnjak nadalje dokazuje: ,Oz]eđe su žila presadnicama uviek štetne, s toga se ima s najvećim oprezom postupati, bilo da se presadnice iz zemlje vade i preaa^ajn, bijo da se usadjiiju , . / ; onda: „da se razvoj parasita zaustavlja, ako su stanice uz povi^senje topline još na životu^ — k tomu bib pridodao: a čemu treba prije svega presadnica, koje na svojoj sna^i još nikakvim povodom štetovale nisu! Što više: presadnice,, kojima su žile ozlieđjene, moraju suvišak svoje vegetativne snage na to trošiti, da izlieće rane i nadomjeste pretrgnute žilice. Tako bili mogao navesti još mnogo njamcenib činjenica iz znamenitoga djela Dr. Hartiga sveudilj dokazajuć, od koli zamašne je važnosti za buduć nost naših šuma, da se jedino podpiino zdravim materijaloiB podižu nasadi, i to na tald način, te se drvca, osobito na žilama, sadjedjem ozliedila ne bi Jamaćtio neće nijedan strukovnjak uztvrđiti. da pastmje goveda u sumi Bije štetno te će se obćenito priznati istina, da se n šumama, osobito u omo» nema (ticMeobestande), redovno poiavlia trnbh ^r´/ <^\a i.u . Odakle potjeee ova redo;ita bolest? ´ ´´´´^ ^ "´"" ´ ""´´´ kouen ozleđjuju, žile stanu oko rane gujiti, a tako m sasvim uspo.obliene da se u njima nastane parasiti, koji napokon okuže i Mtavu i u |