DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Sta je do sada od strane europejsklh država učinjeno, za


da se iztraživanje u šumskom pogledu važnih bolests biljka


pospješi i da se stegne uništujućl uspieh istih, ter što se


može i što se mora još u tom smjeru učiniti?


Izviestiii u skupštini medjnaarodnoga gospod.-aumarskoga kongresa u Bocu proi\;s(>n


dv, Sob. Hartig iz Moiiakova i Jukob E i 1 c k & s o ii iz Albatio kraj Stockholma


u VI. odsjeku zu Šumarstvo dne 5. rujna 1890. (Vidi Šumarski list od god. 1890.


strana 569,)


0 gornjem pitanju priobćio je profesor dr. Rob. Harti g što sliedi:


Prepuštajući ustniencmu vazpravljanju odgovor na predležeoe pitanje, iz*


vjestiteij je tek naumio, da kuša označiti put, kojim će se imati poći, da se


udje u trag onim bolestima biija, koje su od važnosti po šumarstvo, i da se


odaberu shodna sredstva, kojima će se zapriečiti daijne napredovanje takovih


bolesti.


IzpitivaBJe bilinskih bolesti n i j e upravo z a d a ć o m s n m a r a,


već botaničara , a ovomu će posao biti lakši, ako je ujedao i pozuavač


šumarske struke.


sto se to nedko kada dogaja, s toga treba da botaničara podupire šumar,


koji će mu imati saobćivati svoja opažanja u šumi, te će ga ca strukovnjaćku


obskrbijivati pomoćnom gradjom,. a u šumi će mu ići na ruku kod izvadjanja


takovih pokusa, što se samo u šumi obaviti dadu. Nu ni šumarski botaničar


ne će moći biti be^ strukovnjačke pripomoći iskusna vještaka.


Svrham iz t r a ž i v a nj d. b ol j oz ?) a n s t va (patologije) bilja
u prvom je redu pospješivanje znanstvene spoznaje, a svaki će naobraženi
šumar zahvalno usvojiti razjasnidbe, što mn se pružaju o bolestima drveća,
koje je njegovoj brizi povjereno, ma i ne mogao mu se svaki put točno označiti
liekj koji će protiv njih uporaviti. Nadalje se na spoznaju uzroka bolesti
nadovezuju često puta i upute o mjerama, što bi se mogle poprimiti, da se
bolest zaprieči te izlieči.


S toga će i država obzirom na njezin veliki posjed šuma
imati neposrednoga povoda, da podupire iztraživanje bilinskih bolesti.


Šumarska su učilišta upravo ona mjesta, na kojim se znanstveno
izpitivanje ponajpače neka zaaima onim područjima, kojim će se šumarska
znanost i šumareaje najviše usavrživati. U takovim znanstvenim zavodima neka
stolice za botaniku jedino takovi muževi zausimlju, koji su si za čitav svoj
vJek odabrali zadaću, da će se nuz svoja predavanja posvetiti i tražnji
(Erforschung) o takovim pitanjima iz bilinskog svieta, što su i važna za šumarstvo,
a s druge strane ostaju nepoznata nebrojenim botaničarima, koji nemaju
prilike, da u šuma čine pokuse. Tim ce se i sama nauka o bilinstva vrlo
unapredjivati, jer naše zuaaje o sastava (Bau). o životu i bolestima drv^eća u
mnogo koječera još ne dostaje.