DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Sta je do sada od strane europejsklh država učinjeno, za da se iztraživanje u šumskom pogledu važnih bolests biljka pospješi i da se stegne uništujućl uspieh istih, ter što se može i što se mora još u tom smjeru učiniti? Izviestiii u skupštini medjnaarodnoga gospod.-aumarskoga kongresa u Bocu proi\;s(>n dv, Sob. Hartig iz Moiiakova i Jukob E i 1 c k & s o ii iz Albatio kraj Stockholma u VI. odsjeku zu Šumarstvo dne 5. rujna 1890. (Vidi Šumarski list od god. 1890. strana 569,) 0 gornjem pitanju priobćio je profesor dr. Rob. Harti g što sliedi: Prepuštajući ustniencmu vazpravljanju odgovor na predležeoe pitanje, iz* vjestiteij je tek naumio, da kuša označiti put, kojim će se imati poći, da se udje u trag onim bolestima biija, koje su od važnosti po šumarstvo, i da se odaberu shodna sredstva, kojima će se zapriečiti daijne napredovanje takovih bolesti. IzpitivaBJe bilinskih bolesti n i j e upravo z a d a ć o m s n m a r a, već botaničara , a ovomu će posao biti lakši, ako je ujedao i pozuavač šumarske struke. sto se to nedko kada dogaja, s toga treba da botaničara podupire šumar, koji će mu imati saobćivati svoja opažanja u šumi, te će ga ca strukovnjaćku obskrbijivati pomoćnom gradjom,. a u šumi će mu ići na ruku kod izvadjanja takovih pokusa, što se samo u šumi obaviti dadu. Nu ni šumarski botaničar ne će moći biti be^ strukovnjačke pripomoći iskusna vještaka. Svrham iz t r a ž i v a nj d. b ol j oz ?) a n s t va (patologije) bilja u prvom je redu pospješivanje znanstvene spoznaje, a svaki će naobraženi šumar zahvalno usvojiti razjasnidbe, što mn se pružaju o bolestima drveća, koje je njegovoj brizi povjereno, ma i ne mogao mu se svaki put točno označiti liekj koji će protiv njih uporaviti. Nadalje se na spoznaju uzroka bolesti nadovezuju često puta i upute o mjerama, što bi se mogle poprimiti, da se bolest zaprieči te izlieči. S toga će i država obzirom na njezin veliki posjed šuma imati neposrednoga povoda, da podupire iztraživanje bilinskih bolesti. Šumarska su učilišta upravo ona mjesta, na kojim se znanstveno izpitivanje ponajpače neka zaaima onim područjima, kojim će se šumarska znanost i šumareaje najviše usavrživati. U takovim znanstvenim zavodima neka stolice za botaniku jedino takovi muževi zausimlju, koji su si za čitav svoj vJek odabrali zadaću, da će se nuz svoja predavanja posvetiti i tražnji (Erforschung) o takovim pitanjima iz bilinskog svieta, što su i važna za šumarstvo, a s druge strane ostaju nepoznata nebrojenim botaničarima, koji nemaju prilike, da u šuma čine pokuse. Tim ce se i sama nauka o bilinstva vrlo unapredjivati, jer naše zuaaje o sastava (Bau). o životu i bolestima drv^eća u mnogo koječera još ne dostaje. |