DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
je red na šumaru, da nastavljajući ižtraživaoja i pokuse zamjeni botaničara , koji će ga rado podupirati sborom i tvorom. Tu BB nipošto 0 tome ne radi, da se razprave pojedine po šumarstno važne bolesti drveća kao ni sredstva, što bi se protiv njih uporaviti imala, nego sam naumio tek navesti jih više maoje obćeuito uporavljivih mjera, koje vrieđe kao obrana i liek protiv bolesti šumskoga drveća. Epidemićki zarade bolesti samo ondje, gdje se nalaze veći sklopovi istovrstiiih (reiD), šuma, esobito croogorice, te je uzi?oj mješovitog šumskom? drveća jedno od najznameBitijih odvraćala (propby]aktische Massre^e!) proti bolestima od gljivica i zareznika- Ra7prostiraBJe se Dametnikfi i ra^plodjivanje imđzemno i pod zemljom vrlo zaustavlja, kad je oboljelo stablo obkoljeno od drveća koje druge vrsti i tako nekim načinom osamljeno. Sađeći šumu morati ćemo se obazirati ua veoma razlike pogibelji, kojima je, kako se slutiti može, ova ili ona vrst šumskoga drveća na stanoviti m mjestima osobito izvržena i prama tome biti će treba odabirati vrst drveća, u koliko je to možno kod umjetnoga pomladjivanju. S toga u mrazovitim predjelima ne ćemo saditi osjetljivih vrstih drveća, niti bora u tlu, u kojem će oboljeti od truleža koriena, isto kao što se ni zimzeleno drveće ne zasadjuje u gradovima, u kojim se zimi troši mnogo kamenog ugljena. Da se zaprieće takove obolje od pikca (sniet, Rostpilz), što tek onda nastati moe:u, ako je u blizini druga koja Mlina, na kojoj je nametnik proživio nekoliko stupnjeva svoga razvitka, često će biti potrebito, da se dotična bilina izkrci. Tako se štiti od obolje bor i ariž (Pinus Larix), ako se izsjeku jasike f´Aspen). Na mjestima,, koja se odlikuju vlagom i tonjom (đumpfe Luft), vrlo dobro napreduju gljivne bolesti, s toga ondje ne ćemo saditi ariža, u kojega se tras (Sporen) takovih gljivica jedino u trajno vlažnom tlu razvija, dočim obamre uz neprestano strujenje zraka. U višim gorskim predjeF.ma nije zgode, da se podignu nasadi crnogorice, sjemeništa i razsađnici (Saat- nnd Pflanzenkampe), pošto će u njima, kao što to izkustvo dokazuje, vrlo lasno zavladati toli pogubna „Herpotrichia nigra". Da uzmognemo zdrave mladice, sjemeništa ne ćemo ondje podizati, gdje je opasnosti, da će mlađe presadnice nastradati od gljivnih bolesti. U predjelima, gdje se nalazi borovka (Boletus luteus), shodnije će biti, da se presadnice dobavljaju iz šumskih krajeva; gdje pako borovke nema, najbolje je uzimati mladice iz krajeva, gdje uspjeva bielogorica. Pojavi li se u sjemimštima „Phvtophthora omnivora", ili koja druga vrst gljivica, koje trus u tlu zimuje, tada ćemo morati podignuti nova sjemeništa, a dojakošnja imati će služiti kao razsađnici. Dobavljaju li se presadnice iz drugih pokrajina, tada će se osobito morati paziti, da se s njima ne uvuku opasni nametnici. Arižovka (Larchenkrebspilz) se bez sumnje vrlo često širila u oboljelim presadmcama, te je tako provalila put preko Alpa sve do Britanije. |