DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 29     <-- 29 -->        PDF

, Gdje je pako šuma osobito opasno oboljela, tamo će bi« shodno, da se
provede izmjena drveća i prania mjestoim prilikama zasadi Vajmiitov bor,
omorika i Duglasova jela..


Kod gljivnih bolesti, što se podzemno šire vegetativaim načinom, vegetativno
se doduše širenje često´ zapriećiti može izolujnćim
jarkom (Isolirgraben); na pokusi, što sam i sam izvadjao, dokazuju, da se
na rubovima jaraka često razvijaju vrlo bujni trusnici (sporagium), s toga
scienim, da treba razmišljati o naćinu i sredstvima, kako bi se ovaj posljednji
pojav mogao zapriečiti ujedno s vegetativnim širenjem gljivica.


Na ovo će se izvješće shodno nadovezati moći odgovor, što se u europskim
državama dosad uzradilo, da se znanstveno izpitxjn bilinske bolesti, te da se
ladju sredstva, kojim će se rečene bolesti zaustavljati i liečiti. Tako će dobiti
izražaja i oni nazori, koji se možda u koječem razilaze od gore navedenih razmatranja.


, .>\< -X-


Profesor J. E r i c k s s on izviesti o istom pitanju sa svojega gledišta sliedeće:


Odazivajući se častnomu pozivu kongresnog odbora, što mi bijaše povjerio
izvješće o 95. i 100/pitanju u V. i VI odsjeku, sciemm da će svaki strukovojak
naći opravdanim, da oba ova predmeta, koja su u praksi toli uzko spojena,
takođjer i u savezu, razpravim. Prije nego ću na samu razpravu prieći, na
žalost moram priznati, da mi nije možno točno navesti svih na ovo pitanje
ođnosećih se uredaba iz drugih država, osim iz moje đemovine (Švedske). Stoga
se moram zanašati na naklonost svojih po zanimanju drugova, želeći, da će
izpraviti nedostatke i pogrieške,, koje bih ja naveo tekom sliedeće razprave.


Koliko mi je poznato, pošlo se u raznim europskim državama u glavnom
dvim smjerovima, da se izpitaju po gospodarstvo važne biliiiške bolesti, i da
se što više zaustavi njihovo štetonosno djelovanje-


Prvij i to obćenito provađjani, postupak sastojaše u tom, da su državne
uprave dopitavale stanoviti iznos sredstava, da se podigne posebni zavod u
svrhu takovih iztraživanja ili da se namjesti izkusan vještak, koji će takova
Iztraživanja obavljati. Koliko sam razabrao u Italiji se najprije pojavilo takovo
nastojanje/ Od početka sedamdesetih godina postoji uz sveučilište u Paviji posebna
postaja za izučavanje kriptogama (Laboratorio di Botanica Grittogamija
di Pavia), koju podupiru što država što mjestne korporacije (pokrajina, obema
i´ college Ghisglieri). Tomu zavodu je zadaćom, da izpituje od nametnih gljivica
(Parasitische Pilze) nastale Mlinske bolesti, što se u Italiji pojavljaju. Plodove
svoga rada priobćuje taj zavod u posebnom arhivu (Archivario trieniale). ^Nuz
to se nalazi u Italiji gospodarsko-entomoložka postaja a Firenci i botaničkefizioložki
zavod u Eimu, ona se od prilike onako uzdržava kao što u Paviji,
ovom-pako samo država namiče potrebita sredstva. U Danskoj je poseban
učenjak, slavni poznavač gljivica E. Rostrup namješten od 1. kolovoza g. 1883.
kao docent bilinske patologije na gospodarskoj visokoj školi (Landbobojskolen)
u Kopenhangenu te mu je povjerena zadaća, da čita predavanja o bihnskim