DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 3 <-- 3 --> PDF |
"ču to kasnije s više primjera pokazati, prem su one pozornom motriocu šume odavna već poznate.´ ´ , ^ Hoćemo, li da odgovorimo na naše^ pitanje, mora da se najprije i u prvom redu zabavimo višestrnkim značenjem, u kojepa se riec šuma . upotrebljava. . Ne će biti .shodno,´ ako se odgovarajući na ovo´ pitanje ograničimo samo na pojam šume., kakov ima šumar, jer ne smijemo da mimoidjemo pojmove, koje imadu o šumi geograf i, porezni činovnici as njima i statistici ; jer blagotvorno djeluje .šuma na blagostanje istom tim, što koristi zgradam i stanovnikom, koji, su u blizini same. Nu time nije izključeno, đa opažanja najprije započmu u nutrinji sastojinah i paralelno da se protegnu i na susjedne ledine. Tako su shvatili zadaću zaslužni iztraživaoci Lorenz Libumau i Hann i jedino tim putem mogu se za kraj geografijski omedjen, kao što je bečka šuma, naći sjegarna pravila, po kojima bi se pouzdano upoznati i opredieliti mogao upliv šume, koja se njeguje dobro prema zakonima šumarenja, na polja, koja su u njoj i oko nje, na vrela, koja ovdje izviru i na sve ostale odnošaje ciele okolice. Drugo opet znači rieč .„šuma" u poreznoj listini a po tom i u statistici. Tu se mnogo puta zove šumom osamljeno nevaljano grmlje ili čbunje u stanovitom stupnju savršenosti od 0-3 do 0*05; Lattorf ih je nazvao kulisnim sumarni , na kojih.se pokrivaju pojedini kitasti borovi čbonjevi kao kulise na pozornici, te čovjek misli, gledajući to iz daleka, da je šuma, ali kad s bližega to promotri, pretvara se skoro u ništa. Iz kasnije navedenih brojka, koje su. sabrane u Francezkoj, može se najjasnije uvidjeti, kako je bezumno, kad se ujedno strpaju takove najsuprotnije forme šuma; 1 ha. šumišta, vriedio je u tridesetih godinah ovoga stoljeća poprieko u obsegu Besangona 1800 franaka, u Douai 1300, u Rouen i u Parizu 1200 franaka; naproti u obsegu Alby do 300, u Toulousi i Bordeauxa 150, u Pau-u dapače samo 60 franaka, u Aixu 64 franaka. Sličnih, ako i ne toli velikih oprieka ima i drugdje, u većih zem IJah; u Pruskoj je n. pr. zemljarina istoga prihoda za ral šume u upravnom kotaru Coslin 4*5 sgr., u Erfurtskom kotaru naprotiv 23´0 sgr. TJ manjih zem- Ijah nema tako velikih razlika već radi toga, jer se više sudaraju mjestne prilike s postojećim! odnošaji stojbine i porasta; tako je u Wurttembergu m- Ijarina čistoga prihoda najviše 33°80 maraka a najmanja 17-11 maraka. Nadalje je važno, pak treba da se izpita, koliki obseg mora da ima šuma, da uzmogne povoljno djelovati na okolicu. S tim stoji u savezu pitanje, koliko mora da bude medju drugimi vrstmi kulturi šume, da se njeno blagotvorno djelovanje pokaže; gdje i kad ovo prestaje, te bude protivno. Vrlo je različito djelovanje šume prema tomu, da li ona leži u nizin i ili vis oči n i j u prigorju, u osrednjim ili u visokim go r ama; pak ako se hoće đa dodje do sasvim sjegurnih zaključaka, mora se iztraživati posvuda na ovih različitih mjestih. Dapače bi bilo vriedno pronaći kod šuma, |