DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
su povjerena rečena na tri godine opređieljena istraživanja, a kao asistent mi Je đodieljen Dr. phil. Ernesto H e n n i n g. Drugi BaciB, kojim se nastoje umanjiti toli štetonosne posljedice bilmslah bolesti, j^st zakonođarstvo. Tim se smjerom pošlo na pr u fraoce.koj gdje je 24 prosinca 1888. izašao zakon o uništenju-zarezoika, knptogama i drugih poljodjelstvu škodljivih bilina (Loi concernand la đestruction des Insectes, Crrptogames et autres Yegeteaux nuisibles a F agriculture). U koliko su u toj zemlji posebna državna sredstva na razpolaganje u svrhu iztraživanja stanovitih bolesti bilja, na pr. trsa (Phylloxera, Peronospora viticolai t d.), ne mogu točnije da navedem. U tom, što bijah dosad naveo, kušao sam,, dokle moje znanje dopire, da istaknem, što se u pojedinim europskim državama do danas uzradilo glede predležećega predmeta našega raspravljanja. Nadaje se drugo pitanje, u koliko su naime dosad prihvaćene mjere po svojoj uredbi i po svom obsega pospješivale poluSenje povoljnih i izvjestnih rezultata, kao što to odgovara i važnosti same stvari a i pravednim zahtjevima poljodjelaca. Ni najmanje se ne žacam na ovo pitanje niečno odgovoriti. Utjecaj škodljivih bilina i zareznika na ekonomiju poljodjelstva, šumarstva i vrtlarstva toli je zamašan, a uspjesi, koji se dosadašnjim sredstvima polučiti mogahu, u obće su tako neznatni, te mi se Sini, da država neima samo pravo već i dužnost, da zajedno s, gospodarskim strukovnjaeima točno pazi, jeda li u tom pogledu na obće dobro više učiniti može i mora. Doista ćemo pako biti u dvojbi, kad nam je do toga, da odlučimo, koji od obiju navedenih smjerova najsigurnije dovodi do, svrhe, da li podignuće posebnih zavoda za izvadjanje pokusa i namještenje posebnih tražnika (Forscher), ili izdavanje posebnih zakona. Dok je poznavanje bića dotičnih bolesti toli ne- pođpuno, i dok su obćenito preporucane mjere protiv širenja bolesti toli nedotjerane^ kao što je to još danas, dotle će svakako imati prednost ona ponajprije napomenuta metoda. Svoje se usuđjujem nazore ob ovom pitanju shvatiti u slieđećim željama: I.Uredjenje posebnih državnih postaja za fitopatoložka (bilinskih bolesti tičuća se) iztraživanja; takovi zavodi treba da su snabdjeveni potrebitim osobljem (mikolozi i entomolozi), radionicami (laboratorij) i pokušalištem. 2. Ove se postaje imadu na živahno sudjelovanje poticati međjunarodnim fitopatoiožkim časopisom, u kojem će se bar u glavnim crtama saobćivati rezultati pokusa i razpravljati o bud kojem takovom pitanju, što je važno za djelovanje svake pojedine postaje. 3. Osnovati se ima medjunarodnofitopatoložko družtvo, kojega će pojedini upravm članovi (za svaku pokrajinu po jedan ili po dvojica) svaki u svojoj zemlji po mogućnosti nastojati oko unapredjivanja fitopatoložkih iztraživanja, i ZsfLllr´; r ´T´´´´´´´´^ ´´´´´´^ ^^ medjunarodne sastanke, da se pojedina pitanja međjusobno razprave. . |