DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 32 Nađovezulući na to, što netom naveđofa, usudio bih se predložiti, da se poslije d s r Li^´ave bude li BuMno i umjestno, u obim odsjecima izabere pS L odboTkoji bi i.;ao izraditi resolucij«, što 6e se kod posljedne sjedmce predložiti pojedinim odsjecima. . , . .„^„;iK o-nrlma Radi uzporedbe Beka se napokon spomenu i mjere, koje se zadnjih godma prihvatiše u sjedinjenim državama sjeverne Amerike u svrhu istraživanja i liečenia bilinskih bolesti. Kako bijah gore napomenuo sMile su ruskoj državi uzorom kod uredjenja entomoložkih postaja, te su u obće svake pažnje vnedne. U sjevernoj se Americi nalazi 46 gospodarskih pokušališta („Agncultural Experimental Stations"), većina ih je (26) podignuta god. 1888., a sva su pod vrhovnim nazorom posebnoga odjela („Office of Experimental Stations ) u departementu za poljodjelstvo („U. S., Department of Agriculture«). Za svako pojedino pokušalište ođredjena je na razpolaganje godišnja svota od 15.000 dolara (od prilike 31.430 for.). Kod mnogih tamošnjih zavoda izvadjaju posebni činovnici fitopatoložke pokuse. Od državnih sredstava, koja sa doznačena za takova iztraživanja troši se lih za izpitivanje bolesti, što je prouzročuju nametne gljivice, u svakom zavodu godimice 1500 do 2000 dolara (od prilike 3143 do 4191 for.) a u svim pokušaiištima više od 20,000 dolara (do 41.910 for.). Vrhovna uprava pokusnih radnja povjerena je posebnom odsjeku u departementu („Section of Vegetable Pathologj"). Posredovanjem ovoga odsjeka ih se godimice prikupljaju (jj-Reporf) bitni rezultati pokusnih radnja pojedinih postaja i to in estenso ili u obliku posebnih publikacija (BuUetins), ili se pako kao kraći članci priobćuju u mykoložkom časopisu („Journal of Mjkologj"), što ga izdaje ´dotični odsjek. Šumar i lovac. Nije tomu baš davno, što mnogi vlastnici velikih šuma gotovo nikakove prilike ne imadjahu, da poluče iz svoga šumskog posjeda korist, koja bi bar donekle odgovarala absolutnoj vriednosti šumom obrasloga zemljišta. Poradi slabo razvijenoga prometa susjedni su dielovi šuma služili tek za pokriće lokalnih potreba gradjevnog i ogrievnog drva, a za udaljenije predele u nutrini šuma dosta,se malo brinulo. Ponajviše bi se cienila šuma kao skrovište divljači, te s toga kao najobilatije lovište, a šumogojstvu u današajem smislu nebje ni traga. Toli ogromni kapitali, štb je predstavlja šuma uz današnje uzgojne i prometne prilike, tada bijahu neobradjeni - mrtvi. Više je napredovalo poljodjelstvo a da se za nj privriedi što više zemljišta, stale se šume redom krčiti. Ah se doskora uvidjelo, da će takovim načinom nastati neprilika radi nabav- Ijanja potrebitog gradjevnog i ogrievnog drva, s toga državoa uprava a i sami Sotil Tn ´´"^^f!"´^´´ «* takovoga za obstanak šuma ubitačnog nastojanja. Iznos se godišnje sječe ograničio a s njim i potrošak drva, dočim |