DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 4 <-- 4 --> PDF |
koje leže m ra.nih pristrancih, još i to, kako đjeloje položaj njihov prema raznim stranam svieta. . n U statističkih izka^ih dolaze sada sve ove pvvršine nzprkos ovim velikim raziikam u pogledu položaja i parceliranja poprieko u jednu te istu rubriku, gdje vrieđe kao jednake, pak radi toga do sasvim lažnih rezultata voditi moraju. S toga je zajednička zadaća statistika svih kulturnih država postupati u šumskoj statistici opreznije nego dosada. Trebalo bi u svih gore uavedemh smierovih šumu izlučiti i pomoću ovakove izlucbe sačiniti vjernu sliku u pošumljenju u izvjestnoj brojevnoj vriednosti. Kod odgovora na pitanje, koje smo postavili, može naime samo dobro gojena i brižno njegovana šuma biti predmetom iztraživanja; jer ne samo da prekomjerna poraba drva, nego već i ako se u većoj mjeri oduzme šumi stelja, prieči ju to, te ne može uspješno da djeluje na blagostanje. Ali i kod šuma, s kojima se dobro upravlja, treba uvažiti razlike prema, tome, da li se goje kao visoke šume s p r i e b o r n i m ili opet r e đ ovitim sjekom, kao srednja ili nizka šuma. U tora smjeru, koliko ja znam, nije se još pokušalo ali je ipak, već kad; se površno osvietli ovo pitanje jasno, da mora sasvim drugčije uplivati šuma s priebornim sjekom, ako je u njoj jednako pomješano drveće svih dobnih razreda sve do 150 godišnjeg, od hrastika sa 10- ili l5-godiŠQJom obhodnjom, koji se odgaja za trieslovinu, U onoj ima samo osamljenih manjih ogalina, veći dio je skoro sasvim gusto obrašten; radi toga dosižu vlađajuće vrsti drveća visinu od 30 do 40 met. tako, da se razvitak istih imenito glede znatnije drvne gromade pojavljuje, nego li to može biti kod nizkih šuma, koje tako rekavši po tlu puze, pak se još k tomu godimice desetina ili petnaestina ukupne površine sasvim posieče, tako da je te godine a skoro i dvie tri godine kasnije veći dio površine samo slabo s biljem pokrit, U sličnoj oprieci stoji osrednja šuma sa visokom šumom redovitog sjeka. Ova se sa svojimi gustimi sastojinami jednake dobe diže u vis s toga, jer imade mnogo manje prostora, gdje da se razvija. Prema tomu je neobhođno potrebito, da se stvori podloga, na kojoj bi se moglo za sve različite oblike 1 s as t o j i n sk e o d no š a j e šum ^ jedinstvena središnja vriednost pronaći. To je zadaća, koja >e više ili manje kod svih kasnijih pitanja ne smije s uma smetnuti. Po mom ograničenom poznavanju dotične Uterature mogu samo jedan slučaj navesti, u kom se dosada pokušalo različite vrsti uzgoja i stupnjeve obrasta na jedinstvenu po~ priečnu vriednost normalne šume reducirati, pak, akoprem se to učinilo samo radi procjenbe, može se ipak ovdje navesti za primjer. Leo Anderlind navadja za okolicu Nazaretha, da se ima nizka šuma u onom kraju kao polovica, a ostala izsječena šuma kao trećina visoke šume računati, odakle onda proizlazi´ da je po prilici 6 > pokrajine Nazareth pošumljeno. Kad se iztražuje, koji 8u uplivi pojedinih vrsti uzgoja, bit će svakako potežkoća_, sbog toga, jer su iste u većini slučajeva jedna od druge razdaleko. Suma s priebornim sjekom, koja se uvadja većinom samo u briegovih |