DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 44 <-- 44 --> PDF |
_ 44 — Hrpu 4. «jeSmu Če.m a Velika , 100 hrast. procjeB. vrieđaost 4834 for 35 BVČ. đostao je đrvotržac Albert E e e b n i t z e r i. Knževaca s iznosom ^od^ 5^34 for. 85 novS. Lovstvo. Množina ubijene grabežljive zvjeradi i za nju izplaćena novčana nagrada. Po do sad stigavših izvještajih župaBijskih oblasti ubijeno je tečajem li,, ^lU. i đieiomice IV. četvrtgodista 1890. grabežljive zvjeradi, i to a obsegu županijske oblasti Ildko-krbavsket 1 medvjed, 09 Imc^, 40 div, maSaka i 4 kune; u obsegu županijske oblasti ri ečko^m odruike: 1 mladi medvjed i 6 lisica; u obsegu s«pa- Bijske oblasti belovar^ko-križeva^ke: 1 vuk, 1 vučica i 9 lisica; u obsegu županijske oblasti sriemske : 1 vuk, 8 vučice, 10 lisica i 12 kuna; u obsegu županijske oblasti zagrebačke: 4 vuka, 44 lisice i 1 div, mafika; u obsegu županijske oblasti ^ožežket 10 starih i 14 mladih vukova, 2 vučice, 171 lisica, 11 div. aaa« caka i 9 kuna; u obsegu županijske oblasti virovitičke : 1 vuk; u obsegu gradskog poglavarstva Petrinja : 3 lisice; u obsegu gradskog poglavarstva Karlovci : 28 lisica, 6 div. mačaka i 4 tvorca; u obsegu gradskog poglavarstva Petrovaradiu : 16 lisica i napokon u obsegu gradskog poglavarstva Mitrovica : 1 lisica. Ukupno: 2 medvjeda, Bi vuk, 6 vužica, 367 lisica, 5S div. loaSaka, 25 kuna i 4 tvorca. Za ubijenu grabežljivu zvjerad izplaćena je nagrada , i to u obsegu Županijske oblasti ličko-krbavske: 58 for. 50 nv5. ; u obsegu županijske oblasti rieSko-modruške: 18 for.; u obsegu županijske oblasti belovarsko-križevacke: 18 for. 50 nov6,; u obsegu županijske oblasti sriemske: 40 for., u, obsegu županijske oblasti zagrebačke: SO for. 50 nvč,; u obsegu županijske oblasti požežke: 172 for. 50 avČ.; u obsegu županijske oblasti virovitičke: 6 for.; u obsegu gradskog poglavarstva Petrinja: 3 for,; u obsegu gradskog poglavarstva Karlovci: 20 for.; u obsegu gradskog poglavarstva Petrovaradin: 9 for. 50 nove. i napokon u obsegu gradskog poglavarstva Mitrovica; 50 novč. Ukupno: 377 for. Y, E. Osobne viestf. Imenovanja. U statusu činovnika imovnih obdina imenovani su: Frotustavnik i računovodja slunjske imovne obćine Andrija B orosi 6 kot. šumarom i abiturient kr, gosp.-šumar. uBlistn u Kri^eveih Eudolf E rn i privrem. gumar„, vježbenikom kod II, banske imovne obcine; nadalje šumarski vježbenik I, banske imovne občine Bogoslav Haje k šumarskim pristavom kod iste imovne obdine. August Kune , bivši šumar prvostol kaptola zagrebačkoga, imenovan je privr. kot. Šumarom za kotar pisarOvački. Paja Teodorović , kr. srbski činovnik kod ministarstva u Beogradu, imenovan je ravnateljem novo ustrojene kr. srbske poljoprivredne škole u Kraljevu, Umro je kr. nadiugar Josip Scbafe r u Stinici kod Jablanca, Pokojnik služio Je do 35 godina vazda revno i pošteno, bio je mnogogodišnji naš član/Slava mu! SStnlce- Eako nam je prošl6 godine šuma urodHa? Poznato je dobro svakomu da je ovoga ljeta i ove jeseni vladala po svih krajevib neobična suša, da se mnom stari ljudi na ovakovu sušnu godinu sjetiti ne mogu; u vise mjeatih nage domovine nije k.se palo kroz_ 3-4 mjeseca, usiied česa mnogi bunari i vrela usabnuše. Rieku Savu mogao SI na vise mjeetih pregaziti i mnoge velike bare presahmiie, u kojim silne ribe´ |
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 45 <-- 45 --> PDF |
»kapaše. U hrvatskom Primorju bila je velika oskudica ua pifckoj vodi te je usijed toga bilo raznih bolesti medjir žiteljsfcvom i marvoan Ova vanredno suš^a godina ostati de sam dugo u pameti, jer je gospodarom dosta štete ntiniela. Nu da se svrnemo na šume, u kolika je suša iiplivala na iste. Moramo priznatij da su hrastove šume, koje nije gusjenica n cvietu oštetila, prilično plodom rodile, dapaSe žir na brastu lužnjaku bijaše vanredno krupan i jedar (u okolici Zagreba), da mu se Čovjek Suditi morao. Kako ae je kod ovakove suŠe razviti mogao, gdje mu je ležalo žilje^ kako sam slučajno na mjestib, gdje se je hrastovo stabalje sa žiJjem iskapalo, vidjeti mogao, sasma u suhom tlu, a pri tom lišće mu bijaše podpuuo zeleno i friško, Sto ee kod ostalog Šumskog drveća i grmlja, koli na plodu toli na liš^u sasma protivno opazilo. Ova zagonetka u priroiii glede hranivosti bilja neslaže se sa teorijom, nu može dati teoretikom razmišljanja za šumarsku , pouku, na što se mnogi ni neosvrde. Bukvice bilo je mjestimice njesto malOj a mjestimice opala je prije dozrenja, jer nije mogla suli odoljeti. Šume SetiajaŽ5e slabo su takodjer sjemenom rodile, Javori, lipe i grab mjestimice su sjemenom poneli, nu isto se je većinom izja* lovilo — prazno ostalo. Oraha u njekih pređjelih bilo je / nu u obce malo. Ljeska je prilično ponela, dokaz tomu, jer se je vidjalo Iješnika u Zagrebu na trgu, kojeg su seljaci donašali. Kesteni pitomi srednje ruke su rodili i ti su bili sitni. Divlje kruške po šumah rodile su bolje nego jabuke. Trnjine nisu ništa plodom ponele. Drenjina bilo je takodjer malo prema prvagnjim godinam na trgu. Od plemenita voća napomenuti je rane i pozne Šljive bistrice, obe vrsti su doduše u brežuljastih pređjelih rodile, nu u obde bilo ih je malo ^ a Što je bilo^ dobro sn seljaci na inostrane trgovce prodali, koji su šljive većinom u BeČ odpremali. Krušaka ranih bilo je doduše na trgu u Zagi´ebu dosta, poznih malo; jabuka u obde malo. Trešanja od svake vrsti bilo je dosta, isto tako bilo je bresaka obilno. ,G-roMje u oboe slabo je rodilo^ Sto se može pripisati velikoj suši, . Napokon navesti nam je njesto i od gljiva, koje su nuzgredni užitei u naših šuma. Od tih je bilo najviše opaziti na trgu u Zagrebu, koje seljaci donašaju i to : gljiva grmaSa^ zec gljiva i lisičinka. Od plemenitijih gljiva, kano Što su vrganji i rujnice, riedko je bilo ove godine na trgu što vidjeti, jer jim sušna godina ne godi, što je i uzrok da su izostale, — tim zaključujemo ovo izneMe n stalnoj nadi, da budemo sretniji ove godine / -— , J. E, Domaće pasmine vukova i ježa. U Hrvatskoj i Slavoniji razlikuje narod planinskoga vuka od podolskoga. Kod Otočana u DjakovŠtini poznaju seljaci od vuka dvie pasmine; lužni kurjak ili lužnjak mrke je dlake, ili kako mi seljak reče „Sitavo je mrk"^, bušastiji, krupniji i debljega je vrata, nego li „planinski kurjak" ili srnad", koji je žućkaste dlake i podkasast (tanak). Za ovoga pripoviedaju, da lovi rado srne. Oko istoga sela poznaju i „guščara" , koji je ko veliko psetOj drži se oko seI4 i davi guske, Fo opisu mogao bi to biti Ćagalj . Oko Nove Grradiške zovu planinskoga vuka ^^ko nju šar", jer hvata konje, volove, doČim manjega „lužnjaka^ imenuju „ovčarski kurjak**, a kod Krivaje, u županiji bjelovarskoj, „praŠčar" , Oko Severina-Bjelovarskoga pričaju za planinskoga vuka, da mu vise lamp e t. j . dolnja Čeljust. Lužnjaka zovu oko Bajnog sela kod Popovca „bere čar", jer se u bereku drži u busiji i draču i neće spavati u grmlju. Kolje najradje drobnu živad i praščiće. — S proljeća je plavušast, na jesen rdjast. Šumsk i kurja k s proljeća je zelenkaste dlake, na jesen kestenjave, puno je veći od berečara, živi u šuma i ide na veliko blago. |
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 46 — I kod jež^ razlikuje Baš narod više pasmina. U Kavuici kod Velikog. Trgoji^ta (n Zagorju) poznaju tri pasmine: „volosak" ima gubicu ko vol, «^viusčaR m „praščak^^ (oko Brihova) kao svinja, .pješak" ili .pajsjak« (oko Enhova) i]i „pesjak " (oko Bieke kod Križevaca) ima gubicu kao pas i narod veii, aa Bije za jesti. . . a [ A n } Bodlje u ježa 20V11 se u IvankoTu kod Tinkovacah ..bodljivie e , kod tsanioj vica „sešarice^´ i Jgle,^ oko Brihora kod Netreti (Slnnj), „prikviči- (Kieka-Križevci). ,,sgiiri se" (Ivankovo), „sfrkne se (Brihovoj, „smota se^^ (Fagijari kod Garešnice)„ Kad se smota, valja željezom udariti ^o željezo^ a kad se je razmofcao, igra i gubicom kima. Dragutm I[irc. Šumske štete. Bila je mnogo puta povedena rieS, da se još uviek ogromne šumske Uete dogadjaju, da se slabo prepriečuju, i ntivadjam su bili načini, kako da se iste umanje. — U tim razpravama, od kojih i u cienjenom „Šumarskomu listu" bijaše dovoljno objelodanjeno, svaki je svoju tvrdio i dokazivao, ođkuda potječu, zašto se ne umanjuju i kako da se napokon na minimum svedu. Kako i u koje doba se sve te šumske Štete prave, kakovi ljudi i životinje, ter koje prirodne sile ih prave, nije ml na umu ovdje razpravljati, jer je to svakomu strukovnjakn, koj je u svojoj praksi imao dovoljno prilike to vidjeti i doživjeti, dobro poznato. Ovdje ml je navesti samo nekoliko 0 odnosajima imovne obćine križevacke i njezinom stanju obzirom na šumske štete. Godine 188G. u III. kotar, šumariji dostigao je broj svakovrstnih Šteta do 4000 prijava; jednako g. 1887.-, g. 1888. postigle su ietc svoj vrliunae (do 6000 prijava), i to radi čvrste i duge zime, te ogromnog snlega; g. 188^. radi blaže zime znatno su se umanjile; —kolike su pako Štete, koje su neodkrivene ostale. — Frispodobivši gtefce s onima, koje su po<5injene kod II. kot. šumarije, viđit c´emo još žalostnijih primjera. — Pita sej što je tomu svemu uzrok? ~ Odgovorit <5u na to sam, ne imajući pri tom na umu, da ma ikoga krivo obiedim. 1. PoiitiSke oblasti u prvom su redu najviše krive tolikim štetam, što slabo ili ništa ne mare za utjerivanje šumskih šteta. 2, Često premještivanje lugara takodjer je uzrokom osjetljivim šfcetam. Da su ove dvie točke nepobitna istina, evo dokaza. Ad 1. Lugar podnese prijavu šumariji, recimo za vrieduiju vrst drva, koja nakon obračunanja po šumariji i preizpitanja po šumsko-gospodarstvenom uredu dodje kn kot. oblasti. — Ova prigodom liquidacije odsudi stranku i kazni može biti dotiSnika sa 1 ili 2 dana zatvora ili baš i ništa, dostavi tad i^kaz dosudjenih šteta šumsko^gospodar, uredu, koj predloži izkaze o dugovlnah obć. poglavarstvom na utjerivanje. — Ye6 je tim dugovina dosta dugo ležala, a sad tek pocimlje ono neliajstvo. — Oh6. poglavarstva utjeraju sve ine đacSe 1 dugovine državne, obcinske i privatne, a na šumske gtete niti da bi pomislili, — A kad ih kralj. Županijska oblast sjeti, da se požure s utjerivanjem, onda obć. poglavarstva (činovnici) sa posmjehom kažu: „a što šumske štete dospjet će se, i ta imovna obćina samo sa svojim štetama dosadjuje, neka plati tko će utjerivati/´ — Napokon ipak nešto utjeraju i pošalju misleći da jo dosta učinjeno Pučanstvo pako videći, da se štete nikako no utjcrivaju, pravi takove i dalie bez ikakove bojazui, držeći, da to nikad ni platiti n. će, što se 5esto puta dogodi da ee faktićno kasmje ni utjerati ne može. ~ Kad BC pako kakovo drvo može dobiti´ eto ti obćme nviek na vratu da ne može.^ ni odahnuti, jer bi se drvom upravo hval mle da se gnztt dade. ^ KM s, strože poene postupati, onda po.^uu opot sa iadikovkama, da su izkaz, netočni, da nisu pravi štefcoćinei navedeni, da su drugim strankama dugovme u_ odpiB stavljene, a ne onim, koje su pi.tile^ i svakako, samo da opet zav^iku utjerivanje. ^ ´ ^ ** |
ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Imade doisU ,sU´auak:a, koje su eiromažnc iii koje ne imaju iiistaj pa niti dugovine platiti ne mogu, nu zato se pobrinula visoka kr. zemaljska vlada svojom naredbom glede odradjivanja šamsklh šteta po dužnicima, koji ])ktiti ne mogu. — Na kako se ta naredba vrii? U proljeću, ljetu i jeseni imade uviek šumsko-ogojuih radnja, koje se imadu izvesti u prvom redu -po dužnicima šumskih stefca, pa kad šumarija zatraži od obc, poglavarstva, da treba toliko radnika za stanoviti posao tog dana u navedenu Šumu odpraviti, po običaju ili ne dobije niti izkaza pozvanih radnika, niti su isti pozvani^ ili ako ili i dobije, što je u posliednje vrieme nakon strogih odredaba počeloj to su manjkavi, a redovito obilježeui i oni, koji su bogati, srednji i siromašnij koji mogu I ne mogu platiti. -— Lugar čeka u nazBačeni dau radnike, te i zamjenika pošalje u srez, napokon đodju dva ili tri radnika oko 3 sati. — A Što 6Q on sa dva radnika cio dan potratiti kod radnje! — Šumarija moli viae puta i obć, poglavarstva i kr. kotar, oblast, nu raduje stoje, — Težkom mukom zagrade se neke zabrane za nuždu i to pošto je lugar namolio radnike, da ib makar i drugi ili treći dan po nekoliko dodje. Kad se dužnici k radnji ne sile, kad se šumske štete ne ufjerivaju, e onda ne ima ni stralia za pravljenje takovih, jer bi bio lud^ koj se nebi dobro u zimi drvario, u proljevu i ljetu ogradioj u jeseni opet pribavljao za nove potrebe^ dok ga nitko za šteta i ne pita. Ako to i dalje potraje, ako se Štete ne če živo utjerivati, onda sbogom gospodarstvena osnova i s njome imovna ob(5ina, koja de imati naslov, a imetak — šikare i pustare 1 ad 2. Svaki šumar znati (5e dobro, od kolike mu je vriednosti Čestit lugar, koj poznaje svoj srez^ koj upravo znade, gdje svako drvo stoji; kolike li pako neprilike, dobije li lugara od druge koje šumarije, koj nikada u onom kraju nije ni bio. — Taj ne zna ništa, taj je početnik. — Nije dovoljno, da lugar samo prijavnicu sastaviti znadoj on treba poznati svoj srez. kako samog sebe, on mora poznavati dobro okolicu^ prieke staze, izvozne puteve, obici^je naroda, načju kradje drva, i sakrivanja, on mora već njušiti, Čim stuiDi u šumu^ da 11 mu je što izginulo i gdje bi mogao naći, tad će tek moći navalama odoljeti. Zavladalo je u posliednje vrleme (u 2 godine) kod imovne obćine križevačke silno premješfcivanje lugara, koje se svakom sgodom ponavlja, pa nema mjeseca skoro da se kakova primopredaja sreza ne mora obavljati^ —- To nije dobar postupak imovno upravnog odbora, što premješta svaki čas lugara, pa i ue Imao uzroka, da ga premjesti Ovako premješten lugar iz ^jliovskog luga" na modji Slavonije u „ŽabjaČki lug´* dalje od Belovara^ gdje ga nikad nije bilo, ne poznaje nlsta, akoprem mu je sve pokazanOj ne poznaje Šume, naroda ni običaja; dok on to sve upozna, za mnogom počinjenom štetom on će badava lutati, ne pronadje li, veli se, kriv je, nije dobro čuvao. — Uzmimo ruku na srce, pa recimo, da li je on n stanju svemu na kraj dospjeti, ta i on je čovjek^ koj treba odmora i okrlepe, jer bi inače brzo rekao, hvala na službi, ja dalje ne mogu, sile su me ostavile! U poznatom srezu on će sa dva put manjim naporom mnogo bolje Same očuvati, PremjeŠtenje lugara je opravdano u onom slučaju, ako se opazi, da je popustio ili da je što sakrivio proti svojoj dužnosti, što bi mu bilo za kazan^ ili pako u slučajevima, da se isti radi napastovanja pojedinih individua šumskim kradjama podvrženih obraniti ne može; nu svagda ovo premještenje imalo bi se prije izpitati, da li odgovara svrsi, pak prije nego li se izvede, upitati šumariju, neka i ona svoje reče, koja najbolje lugara poznaje, koja može prosuditi, je ii lugar zaslužio premještenje ili ne? Imovna obćina silnim premještenjima gubi mnogo dvojako, prvo, dogadjaju se silne štete, koje se nikad odkriti ne će, drugo, plaća selitbene troškove lugarima, koji su iz službenih obzira premješteni i plaća zamjenike, koji su takovim lugarom privre |