DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1891 str. 9     <-- 9 -->        PDF

, Sto se tiče tuče, to.će trebati posebna pravila postaviti. Ono, što je rečeno,,
kod iztražii/anja kišnih pojava/dostajat će i ovdje. Isto tako i za snieg,
dok se radi o prispodobi otvorenog polja sa šumom nad krošnjami drveća.
DrugSije se ima stvar^ kad se,hoće da ustanovi, koliko´je´sniega´kroz krošnje
drveća do, tla doprlo, jer dodaše u početku kao. i kod kiše samo jedan dio
neposredno . Ba zemlja pada, a ostali se snieg irneoito kod crnogorice na
krošnji 2;anstavlja, .pak ga tek po malo vjetar sa drveća-otrese, ili se polagano
na.´granah raztopi i ishlapi. Ovo potonje biva onda, ko-d je malo sniega napadalo
i na to blagi vjetar popuhnuo. — Koliko mi je poznato, još se nije pokušalo
ustanoviti, koliko sniega naknadno na tlo pada. Ja ne moga đa išta
predložim, kako bi se ta praznina izpunila, jer se tu radi o množini slučajnih
stvari, koje temelje na obliku i razvitku krošanja, na uzrocih, s kojih je snieg
sa´đrveta otreseii´(jači ili slabiji vjetar), a ove gu vrlo različoe.


Kosa pada u šumi, kako je poznato, samo u najmlađjih sastojina, pošto
je možebitna zaštitna sastojina posječena. U visokih´ gora-i u gorah srednje
visina ima rose imenito na sjevernoj i na sjevero-iztočnoj strani vrlo mnogo.
Tu ne.pada ona, osobito u kasnijem ljetu i u ranoj jeseni, samo u jutro i na
večer, nego traje kroz cieli dan tako, te one vrlo mnogo uplivaju na vlažnost
tla. Nu pored svega toga moramo se odreći nastojanja, da odredimo, koliko je
ima u šumi, jer je razmjerno malena površina prikladna za njenu tvorbu.


Drugčije je to sa injem, koje se na višem i nižem drveću a najviše na
.crnogorici iovi, gdje su nebrojene iglice i tanke grane vrlo zgodne za nje. U
predjelih, gdje je kroz zimu često maglovito vrieme, vriedno je, đa se ovo inje
uvaži, premda u svib slučajevih sve ledene iglice na zemlju ne padnu. Što se
pak inja otrese, o tom će kišomjer, uloviv ga, dati. podatke. Ovaj će nam dovoljno
služiti za podloga, da opređielimo, koliko ono doprioaša k vlažnosti tla.
Treba s toga, da se na svih onih mjestih, gdje se inje češće stvara, a to biva
u šumah srednjeg rasta i u starijih šumah, na mirnih mjestih pod krošnju postavi
kišomjer, đa ulovi ledene iglice, koje sa grana ođpadaju. Odatle neka se


onda množina oborine, koliko je moguće, sasma za se izračuna.


´ Neposredno ´prima tlo vodene pare, kako je poznato^ najviše
.onda/ ako je rahlo I ako bez zapreke noću svoju toplinu žariti može. To su
dva uvjeta, koja se vrlo riedko u šumi izpunjuju, pak radi toga možemo dotična
iztraživanja mirne duše gospodarom prepustiti.


Još je malo iztraženo^ a djelomice se dapače opovrgava, da šuma čini,
te se gornja´ voda svadja u dublje slojeve tla, a po tom đa hrani
vrela, kao što i to, da šuma zapriečuje tok vode te tako prouzročuje poplavu
i nabujaoje vođe.


Kod toga je od važnosti i premnogo korienje od drveća, koje je propalo.
Obaljena i izumirajuća stabla ostavljaju u onim slučajima, gdje se sječa ne obđržava´pravilno,
svoje korienje sve u najtanje tančine u tla, ter sitno ovo korienje
ostaje onda. jošte u zemlji^ kada se deblo i deblje korienje upotrebi.
Po naravi počimljese to sitno korienje raztvarati a tlu ostaje samo neka ko