DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 2     <-- 2 -->        PDF

50


prihoda: dr.gi si^ier (proveden a naCina razsestarenja na_ gromađe i u svim
oblicnim´ metodama) ide" osobito .a tii.. da za svaki slučaj ujamci i2jednacbu


^´´´´"^ Kad se potakla misao o normalnoj sumi kao svrsi šumskoga uredjenja,


noga pomiadka, doskora uzvinula do slike onakove šume, sto je prarna SVOJOJ
veličini kao što i prama okolišu i položaju 2a svaki dobni razred posvema
uredjena, te se ujeduo i nastojanje oko dobroga poredka i sječnoga reda
(Hiebfoige) stalo uzimati kao jedna od najvažnijih zadaća šumskoga gospodarstva.
Dakako da je s takovim postupkom vrlo često spojena ta neprilika, što se naumljeno
uredjenje šume obzirom na pravilnost razredbe i bezuvjetni poredak
dobnih razreda mnogo puta odviše Jednolično provadjalo,


Hazmjerao se vrlo kasno počela u našem gospodarstvu mimo rečenih
nastojanja cieniti i važnost novčanoga stanovišta, prama kojemu bi se
šumsko gospodarstvo imalo tako udesiti, da se uz stanovite šumske i zemljištne
prilike poluči najveći novčani uspjeh. Očito je, da će težnja za ovom posljednjom
svrhom jos mnogo češće puta doći u oprieku sa zahtjevom stroge potrajnosti,
nego li se to i inače već dogadjalo kod bezuvjetnoga podignuća normalne šume^
S toga će dakle — prizna li se osiguranje novčanoga uspjeha opravdanim —
posve naravno nastati pitanje: može li se u obćeiu koliko bi se
dao u z p 0 s t a v i t i zahtjev str 0 g e p 0 t r a j n 0 s t i šuma n aprama
današnjim našim gospodarstvenim prilikama?


Kad su zaslužni osnovatelji našega šumskoga gospodarstva naročito, kad
je strukovnjak kao što g. L. Harti g u vršenju onoga zahtjeva nazirao prvu
i najvažniju zadaću umnoga šumara, to mi i danas smatramo takovu tvrdnju
opravdanom za ono doba, dok je bilo drvo koli nenadoknadivo kao predmet
svakdašnje potrebe za.sve slojeve pučanstva, toli nezgodno za dopremu, budući
da se samo iz malih daljina dovažati moglo — iz udaljenijih predjela tek pomoću
rieka — te je tako jedino iz najbližih šuma moguće bilo pokriti potrebu
drva. Nu koliko se medjutim promjeniše tadašnje prilike! Drvo se doduše i
danas još u razne svrhe rabi, ali upravo u onom, nekoć pouaiviše cienjenom
svojstva kao gorivo danas više nije nenadomjestivo; danas bo orovaliuje
drvo 1 u manje vnednim vrstima kao gorivo i ugljen na riekama i žeijezuicaraa
1 Da.]veće daljine t,e sačinjava po množini jedan od najprvih prometnih oredmeta
na.ih željeznica; aanas je izjednačba medju oskudicom i obiljem drva moguća
1 nu najveće daljine,, dapače i od jednoga diela svieta na drugi ~ nn^^rotiv
onih ne baš davnih vremena, gdje se u Beču bojalo nestašice" drva, dok su
nedaleko pnestolmce u nekim krajevima gornje Austrije ogionnie prašume
pružale gotovo neizcrpivti zalihu drva.


Nu vrlo je čudnovato, što se nauka 0 uredjenja šuma ipak ioš većinom
gotovo nepromjenjeno osmva na dotičnom zahtjevu, premda su se pos;ema