DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 20 <-- 20 --> PDF |
,— 68 — : smislu, da od STih u područje š um ar s k i h P okušaH št a spadajućih.ada<5ajedinošumsko-Bieteoroložko pitanje po STojoj naravi zahtieva medjuaarodni s p or a zu m ak i .me d j u OBih držara, koje s_a se u obće već latile takovih radnja ih će to u buduće učiniti. . -^ -i 2 Šumsko-statiSki pokusi većinoiB su tek mjestne vned- Bosti te prama današnjem stanju strukovne književnosti i 2a~ jednićkoga djelovanja izpitivača nije potrebito, da se izvode pomoću medjunarodnoga sporazurnka. 3. S toga mogu u pojedinim zavodima izostati unutrašnje organizatorne ustanove, ko j ima j e s v r ha, da formalnoopredielemedjunarodni doticaj. 4. Shodno sredstvo, kako da se u jamci med juna rod ni jedinstveni postupak glede š um s ko -m e t e o r o lo ž k i h pitanja, nalazi se kongres praraa potrebi sazvanom sastanku agrarno-meteoroložkoga vieća, kao nastavku onoga, što je g. 1880. viećalo u Beču, te polaže osobitu važnost u to, da bude što obilnije zastupano upravo šumarsko stanovište« 5. Obzirom na obćenitu korist šumarskih pokušališta bit će prikladno, da svakizavod stanje i uspješnost svojih pokusa i opažanja objavi ii savršenim periodičkim publifcacijama i načelno stupi n dopisivanje sa svim ostalim zavodima ove vrsti. 6. Kao osobifco koristnim označuje se utemeljenje središnjeg organa za gospodarska i šumarska pokušališta´ europskih država;u tu će svrhu imati u dogovor stupiti odsjek VI. s^odsjekom V. ovogodišnjega medjunarodnoga kongresa. - . - " \ * . Profesor dr. Adam Schwappach iz Neustađt-Eberswalđa izviestio je nadalje o istom pitanju sliedeće: Kao što u svakom drugom području znanosti i tehnike, tako je i u šumarstvu i šumskom gospodarstvu napredak osobito ovisan o izvadjanju dosljednih i pomnih iztraživanja i pokusi. ^ Pokusi su se činili već od prvog početka šumarske znanosti te se sami namiču kod svake gospodarske operacije. Pokusi u pravom smislu, t. j sustavno opažanje promjena uz sveuđiljni obzir utjecajućih momenata u svrhu porabe stečenih izkustva za analogne slučaje, zaredali su već za G. K Hartig a i H.^Cotte početkom ovoga stoljeća, ali se tek za sliedećih decenija stao ovaj nam iztražmnja obsežnije upotrebljivati, a prije svih ide Huiideshagena 1 Weđekinđa zasluga, što^su prvi potaMi ovu metodu, o n.SLVr^´ t-^^´^´ ´´´´" ´´´ ´"´™´^^^" ´´´´^´S´^´ mnogobrojne pokuse 0 pojedinim šumarskim pitanjima, nakon što se upoznala istina! da jedino em^ |