DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 20     <-- 20 -->        PDF

,— 68 — :


smislu, da od STih u područje š um ar s k i h P okušaH št a
spadajućih.ada<5ajedinošumsko-Bieteoroložko pitanje po
STojoj naravi zahtieva medjuaarodni s p or a zu m ak i .me d j u
OBih držara, koje s_a se u obće već latile takovih radnja ih će
to u buduće učiniti. . -^ -i
2 Šumsko-statiSki pokusi većinoiB su tek mjestne vned-
Bosti te prama današnjem stanju strukovne književnosti i 2a~
jednićkoga djelovanja izpitivača nije potrebito, da se izvode
pomoću medjunarodnoga sporazurnka.


3. S toga mogu u pojedinim zavodima izostati unutrašnje
organizatorne ustanove, ko j ima j e s v r ha, da formalnoopredielemedjunarodni
doticaj.
4. Shodno sredstvo, kako da se u jamci med juna rod ni
jedinstveni postupak glede š um s ko -m e t e o r o lo ž k i h pitanja,
nalazi se kongres praraa potrebi sazvanom sastanku
agrarno-meteoroložkoga vieća, kao nastavku onoga, što je
g. 1880. viećalo u Beču, te polaže osobitu važnost u to, da bude
što obilnije zastupano upravo šumarsko stanovište«
5. Obzirom na obćenitu korist šumarskih pokušališta bit
će prikladno, da svakizavod stanje i uspješnost svojih pokusa
i opažanja objavi ii savršenim periodičkim publifcacijama i načelno
stupi n dopisivanje sa svim ostalim zavodima ove vrsti.
6. Kao osobifco koristnim označuje se utemeljenje
središnjeg organa za gospodarska i šumarska pokušališta´
europskih država;u tu će svrhu imati u dogovor stupiti
odsjek VI. s^odsjekom V. ovogodišnjega medjunarodnoga
kongresa.
- . - " \ * .


Profesor dr. Adam Schwappach iz Neustađt-Eberswalđa izviestio je
nadalje o istom pitanju sliedeće:


Kao što u svakom drugom području znanosti i tehnike, tako je i u šumarstvu
i šumskom gospodarstvu napredak osobito ovisan o izvadjanju dosljednih
i pomnih iztraživanja i pokusi.


^ Pokusi su se činili već od prvog početka šumarske znanosti te se sami
namiču kod svake gospodarske operacije. Pokusi u pravom smislu, t. j sustavno
opažanje promjena uz sveuđiljni obzir utjecajućih momenata u svrhu porabe
stečenih izkustva za analogne slučaje, zaredali su već za G. K Hartig a i
H.^Cotte početkom ovoga stoljeća, ali se tek za sliedećih decenija stao ovaj
nam iztražmnja obsežnije upotrebljivati, a prije svih ide Huiideshagena
1 Weđekinđa zasluga, što^su prvi potaMi ovu metodu,


o n.SLVr^´ t-^^´^´ ´´´´" ´´´ ´"´™´^^^" ´´´´^´S´^´ mnogobrojne pokuse
0 pojedinim šumarskim pitanjima, nakon što se upoznala istina! da jedino em^