DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
—72 — upravitelji povoda i prilike, da svoje shvaćanje sravne s naporima svojih drugova a takovi neprisiljeni dogovori pružaju takođjer liepu zgodu, da se razni sudovi saobće a sprotna mnienja izjednače. Ova se uredba baš osobito shodnom prikazala, te bi se možda i preko granica Njemačke protegnuti dala. Što se nadalje tiče uporabe stečenih izknstva, imadn se razlikovati što radnje, koje se bave pitanjima užega obsega te ih dotični upravitelj praina razpoloživim sredstvima na svoju roku izvoditi može, što iztraživanja zamašne i obćenite važnosti i većega obsega, .za koje je prama prilikama u Njemačkoj vazda niižđno zajedničko djelovanje nekolicine poknšališta. Točna se medja izmedju obih skupina dakako ne da odrediti; praksa je medjntim posljednjoj dodielila sve radnje, što se izvađjaju na temelju obćenite osnove o postupku; ovamo se mora medju ostalim ponajpače ubrajati sastavljanje skrižaljka 0 prihodu i cjelokupnom iznosu šuma. Za obradjivanje vrieđit će ova dva gledišta: koli iijamčenje posvemašnesamostalnosti za izpitivača, toli nastojanje, da se polučeni rezultati, čim su dovoljno prokušani, pristupnima učine što širim krugovima. Kod svih iztraživanja one prve vrsti imati će nadglednik pokušališta sam odlučivati o načinu obrađjivanja i dobi, kad se stečena izkustva objaviti imadu. Za radnje iz one druge skupine sliedi iz načela, koje je temeljem čitavoga ustrojstva pokušališta., da se svi izviđi, što su se na temelju zajedničkog postupka po dogovoru prikupili u stanovitu svrhu, pređadu nekoj prama prilikama odabranoj osobi, kojoj je dužnost, da iz njih stvori konačni zaključak. Tako se dade istodobno postići primjerena pođjelba radnje i mnogo brža objava. Da li su pojedini izvidi prikladni za samostalnu publikaciju, prama pojedim iztraživanjima posve je različno, nu svakako se imaju smatrati znanstvenom imovinom dotičnoga pokušališta. Stalni su propisi o načinu obrađjivanja kod znanstvenih publikacija u obće izključeni, najviše ako se dadu odrediti norme za formalno obradjivanje, što je svakako na korist kašnjoj njihovoj zbiljskoj uporabi. Kadi slobode, koja se autom ustupiti mora, .željeti je, da se svaki put što ^ točnije opiše zemljište, na kojem se dotično izkustvo steklo^ ne samo što će se radnja možda izpitivati, već tim više, da se omogući njezina daljna uporaba. Iz našega se razmatranja nadaju slieđeća pravila: L Obzirom na obćenitu vriednost za znanost i praksu. bit će osobito shodno, da se sve radnje U´ šumarskim pokušalištima, u koliko se ne tiču pitanja lih mjestnevažnosti,^ izvađjaju po jedinstvenim načelima. 2.-Eadi nužđne sumjernosti (Gleiehmassigkeit) morat će se posebni nadgled pokusnih iztraživanja za pojedine kotar e staln.o povjeriti stanovitimi osobarai. Obseg ovih kotara ovisan je što o političkim prilikama, što otom, da li je dotičnim osobama uprava povjerena kao vrhovnom ili kao pođredjenom lireda, . |