DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 74 — Odatle se može zaključiti, da se uviek ne sudaraju namjere umjetnoga obira s potrebami individua i vrsti u borbi za obstanak. Tovljenje blaga u gospodarstvu ne odgo.ara prirodnomu obiru. Umjetni odgoj Wlja u poljskom gospodarstvu — što se tekom posljednjega stoljeća a naročito za potonjih decenija popelo do upravo još nevidjene visine u postizavanju naumijenih svrha — čitavoj vrsti otegoćuje obstanak u borbi za život. Kad bismo na pr. gdje vani posijali zrnati sladovni ječam (Malzgerste), u nekoliko će godina jamačno propasti medju ostalim livadnim travama s lakim sjemenom, koje za svoj razvoj manje pogodnosti zahtievaju. Drugačije prilike nalazimo u šumarstvu: ako se ovdje nastoji oko izbora u odgoju, može se jedino za tim ići, da se za sječu uzgoje zdrava uztrajna stabla, koja su snabdjevena dobrim drvom i naglo rastu, a za tim teži i prirodni obir. U šumogojstvu dakle nisu spretne namjere prirodnog i umjetnog obira. Govorimo li danas o izboru odgoja, vazda razumievamo onaj umjetni obir, što u uredjenoj šumi prirodni razvoj iznajprije podupire i metodičkim izborom unapređjuje. Pitanje ob opravdanosti obira u šumarstvu imalo bi se već po analogiji s razplodom životinja i bilja smatrati riešenim, pošto za ječam, pšenica, korun i kukuruz isti prirodni zakoni vriede, kao što i za omoriku, jelu, bukvu i hrast. Kad je gospodarima za razmjerno malo godina pošlo za rukom, đa u području metodičkoga obira polučiše upravo izvanredne uspjehe, ni najmanje ne smijemo sumnjati, da će i šumari, dakako tek poslije nekoliko vjekova, svladavši velike potežkoće, dokazati iste uspjehe. Nas gumare doista smeta, te je ponajglavniji izvor dvojba o konačnom uspjehu, jerbo ćemo učinke svoga nastojanja u tom obziru jedva opažati u prvim zametcima, te što mi sami nikada konačnih uspjeha uočiti ne ćemo; ovi će se očitovati tek poslije više generacija šumskoga obstanka u čitavom svom obsegu. Oklievanje radi toli kasnih uspjeha danas je bez ikakvoga zamašaja. Uredba šumarskih pokušališta jamči za neprekidnost iztraživanja glede svakoga pojedinoga pitanja, koje bi se upravo šumarsko-znanstveno razpraviti imalo. Točno bilježenje pokusa i iztražnlh rezultata od generacije do generacije nadvladat če sve potežkoće, te će se ovo pitanj, lasno dešavati moći. Načela, na kojima se osniva čitavi postupak obira, jesu svojstva premjenljivosti (Variationsfahigkeit) i prolaznosti ili nasljedstvenosti (Vererbung). Glede šumskoga drveća veli Darvvin (Promjenljivost životinja i bilja sv, II. str. 27L): Obično naše šumsko drveće vrlo je promjenljivo, kao što se u svakom ovećem^ biljevištu opažati može. Pošto se pako šumsko drveće manje cieni od voćaka te vrlo kasno sjemenom radja, obir se u šumogojstvu ni uvadjao nije. S toga ni ne nalazimo u šumskog drveća točno opredieljenih plemena (rasa), koja bi u razno doba prelistavala, raznu veličinu postizavala i proizvadjala drvo, Uo bi za razne svrhe vriediti imalo — kao što to Mr, Patrick Matthews napominje. Dosad se nakze samo gdjekoji odrodi (Spielvarietaten), kadšto i prilično ogromni, nu ovi se bez sumnje takovima, kakovi su sada, iznenada pojaviše." |