DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Promiemmo red toga, što je dosad navedeno, pa recimo: Kad W \e uz toli vanredEu premjeiiljivost našega šumskoga drveća oko toga nastojalo, da se uzgoje za pojedine stojbiiie prikladne vrsti, i kad bi se u šumogoj^tvu u obzir uzimali, odnosno točno proučili svi ođoožaji, koji u obće povoljno djeluju na raKvoj šumskoga drve(:a, tada bi jamačno već 2:a nekoliko naraštaja najsjajmji uspjesi nagradjivali naš rad. Razmotrimo u kratko dojakošnja opažanja u području obira u šumogojstvu, da vidimo, u koliko se dosad na nj obaziralo. Grigo r i Forre s („Gardener Chronicle" 1865. str. 699,) navadjaju, da su borove mladice, što se uzgojiše iz sjemena s europskoga kopna ili sa Škotske u Englezkoj vrlo razlike. Na one dvogodišnje presadnice s kopna studen je toliko djelovala, te su sasvim pospedjile a u ožujku sagnjile, dočim su mladice iz domaćega sjemena — u susjednom šumarskom vrtu —- ostale sasvim zelene. Slični se pojavi opažali i kod ariža (Pinus larix). Isto sam u potonje doba iz kusio točnim iztraživanjem kod borovih presadnica iz Švedske te iz srednje Europe. Ovamo idu i pokusne radnje Turskoga. Šumarnik Reuss u DtArišu shvatio je resultate svojih „Pokusa s jelovim sjemenom" (Wiener Centralblatt 1884) kako slieđi: „Što teže je sjeme, tim bolje je vrsti, odnosno potiče od starijega sjemenjaka (Mutterbaum). Što se tiče kakvoće, odlučno imadu prednost biljke, koje su nikle iz sjemenja od srednjih i starijih sjemenjaka. Iznos težine i obsega, što se izračunao kod četverogodišnjih stabala u obće svjedoči za veću vrieđnost srednjih i starijih godišnjaka´´. U ostalom je već prije vise od 200 godina uztvrđio J. Hanne r (Garđener Cbronicle 1843., str. 389.), „da je kod izbora sjemena ono sjeme najbolje, što je najteže te se privriedllo od najboljih i najkrepčih sjemenjaka^^ Po pL Baurovim i mojim iztraživanjima narastu iz sitnijega sjemena u prvim godinama uz inače jednake uvjete redovno slabije biljke. Baur veli na kraju svoje razprave ovako: „Scienim, da se ovdje radi o predmetu, što je po gospodarstvo od osobite važnosti te će se sravnjujućim iztraživanjima dalje dotjerivati." V i 1 m 0 r i n je u Barresu posijao u neposrednoj blizini sjemenja iz oajrazličitijih šuma, te je došao do ovih zaključaka: „Prema tomu, upotrebimo li ovu ili onu vrst sjemena, stvorit ćemo na istom zemljišta vriedniju ih lošiju porastlinu.´´ S toga se i plaća danas u Francezkoj po 16 for. za 1 kg. borovog sjemena iz Rige, koje se upoznalo najizvrstnijim. Pako izračunavanje postotka klicavosti daleko još zaostaje za pravom potrebom! B 0 0 t h navađja primjer iz svoga izkustva, koji jasno dokazuje, koli nuždan je brižan izbor sjemena. Na nekoliko slogova posijao je sjeme, što ga je uzimao iz vrećice odozgor prama dnu; slogovi, posijani sjemenom, što se nalazilo dublje u vrećici, urodili su krepčim i zdravijim biljkama, docim su rastUne nikle iz sjemena, koje se nalazilo u vrećici na vrhu, već poslije druge zime nastradale. Mladice pako, što bijahu uzrasle iz težega sjemena, osobito liepo uspievahu! |