DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 82 Trgovina bačvarskom robom u Austro-Ugarsko] tečajem godine 1889.^ Polag uputaka, što sii ih ministarstvu trgovine naši konzularni agenti pribavili, bila je g. 1889. u Austro-Ugarskoj vrlo pogoclovna za trgovinu drvima, a najpače oau s hrastovim đažicama, koje se izvoze, poglavito putem tršćanske i riečke luke. Poznato je, da u onim krajevima imade starodrevnih i vrlo prostranih hrastovih šuma, koje su odavno dospjele do na kraj svoje izcrpljivosti, te s kojima se barata iz´kljucno onamo, da ih se unovći. Sve je dakle žrtvovano tome obziru; šume se obaraju na liarmak, a da si regeneracijom nitko ne razbija glave. Drveni materijal, koji prilazi iz ogromnih susjednih sjecina, prikuplja se na jednoj točki i po tom ga se šilje u obje gore spomeuute luke, a odatle morem, pod uvjetima mogućno najboljima, do njegovoga konačnoga odredišta. Najčešće biva, da je to odredište Francezka, pa za to nam je do toga, da se tim pitanjem pomno pozabavimo. Takodjer i mi u Francezkoj posjedujemo liepih hrastovih šuma. Njihovi proizvodi vrstrjiji su od svih sličnih, što ih je mogućno u našoj zemlji dobaviti. Na moglo bi to komu potaknuti misao, da moz iz Austro-TJgarske ne biva za ino, nego da poravna manjak, koji nam se može biti priđesi- Ali tomu nije tako. Zahvaliti je trgovačkim ugovorima, koji su jošte u krieposti, te inozemska šumska roba unilazi u našu zemlju toli lako i dobiva se na mjestu svoga nalazišta tako jeftino, da našoj robi čini konkurenciju, koju ne može izdržati. Pa odatle i vidimo svaki dan^ da naši bačvari rabe austro-ugarsko drvo^ pače i u gradovima, koje su okolo naokolo okružene našim najboljim hrastovim šumama. Oni imadu kod toga pogodnost u cieul surovine. Odista, francezki posjednici šuma, preobterećeni porezima od 20 godina ovamo, imajući da izdjelavanje plaćaju draže, nego li je to u ikojoj drugoj šumskoj zemlji, pa ne htijući, da svoje šume zatiru radikalnim eksploaticijama, koje bi doduše bile ekonomičke, ali posljedci im ubitačni, primorani su, da u trgovini udaraju veće ciene, nego li su one, što su ih importatori inozemske hrastove robe kadri odmjeriti, Usljed toga prednost daje posljeduima, akoprem je u cielosti njihova roba lošija od naše. Odatle dolazi, da su ekspedicije iz riečke luke g. 1889. iznosile za Francezku 46,663.475 dužica, naprama 38,890.429 godine 1888,, što je znak znamenitoga porasta. Upustimo li se u potanje redom po francezkim lukama vidimo, daje g. 1889. uvezeno u Bordeaus 23,484.400 dužica, naprama 19,603.652 g. 1888.; u Cette 17,640.000, naprama 14,381J13; =^ Ovaj članak vadimo iz francezkoga lista „Le Bois«, te ga pnobdujemo nagim cienjemm čitateljem ve6 B tog ra^^Ioga, gto se odnosi na naSe drvarsko-trgovačke prilike e pa da i^ujemo mmmje i stranih afcračara. Iz svega crno razabrati, đa sa nagom hraatormom na svjetskom trBUu nestojlmo baš loSo, dapače imamo sigurne nMe da <5e se dosadftBJe st&nje znatno poboljšati. ´ |