DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
84 1881. 5,060.030 dužica 1882. 18 306.983 1883. 35 881.281 1884. 18L6´95 1885. 848.998 1886. 27 737.018´ 1887. 40 116.273 1889. 48 519.889 OSeviđno je, da ovaj službeni i instruktivni resume otvara refleksijama široko polje. U pređidućem članku o trgovini s bačvarskom robom u Austro-Ugarskoj teSajem gocL 1889. iznesosmo medju ostalim na vidjelo i to, kako u francezkim narodno-gospodarstvenim krugovima pocimaju na površinu izbijati misli o zaštitnoj carini, koja bi se imala udariti na import inozemskih šumskih proizvoda, naročito hrastovih dužica. Da bi ta zaštitna carina u prvome redu bila naperena na austro-ugarsku izvoznu trgovinu hrastovinom, naročito biva jasno iz gore spomenutoga´ članka. Dočim. gosp. K De La Pinardiere , ugledni francezki šumarski pisac i redacteur en chef „Le Bois-a" francezku bačvarsku robu pogledom na vrstnoću predpostavlja austro-ugarskoj te zaštitnu carinu ^agovaraj uspješno ga u tome pobija drugi francezki šumarski stručnjak (E. L.), pa za to niže priobćujemo i drugi članak o istom predmetu, kao i kratku nepriliku L. De La Plnarđičre-a. Pod naslovom: „trgovina bačvarskom robom u Austro-Ugarskoj tečajem god. 1889." objelodaniste u broju 367. g. 1890. članak vrlo točan u pogledu statistike, nu koji stoji u oprieci s odnošajem naprama ekonomiji. Bilo to putem Trsta ili Rieke, mi time dobivamo, što se godimice po prilici 45 do 50 milijuna dužica u Francezku ekspeduje. Prihod, što ga tim ekspedicijama Austrija ima, po prilici do 20 milijuna franaka, trebao bi, da se s prvoga časa nadoknadi na mjestima konsumpcije. To bi bilo vrlo liepo za našu zemlju; nu da vidimo, je li to mogućno. Ponajprije ne treba se podati iluziji, da je baš francezka hrastovina pogledom na bačvarstvo najvrstnija. Dužica se lošo savija, a bačvaru odatle sila muka. Pokušalo se po više puta i spjrenejskom hrastovinom, za koju se činilo, kao da joj je po njezinoj naravi dosudjeno, da podigne ozbiljnu konkurenciju austro-ugarskoj šumi. ^ ^ Rezultati bili su- negativni. J´raricezka hrastovina odviše je tvrđa, vlakna su joj prečvrsta, pod nožem se cjepka, odviše je iverasta, a napokon pri jednakom objamu ne daje dvie trećine onoga, što aiistrijaka dužica/ S ovom posljednjom dospieva bačvar danomice da izdjela tri bureta, a evo moje glave, sgotovi li polovicu toga s francezkom dužicom. Eto već u tome važnosti, ´za\oju ne treba nehajati. |