DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 111 ~ hrast-iEedariac(Qaercuslaaagiaosa) s?ojimi prezammivimi formami, stvaraju kod Bas šume, do6ioi u juž0oj Istriji porastu pojedince ili su utrešeni medju drugo drveće. Pucalovin a (Colutea aborescens) i rutvic a (Ruta graveolens) tamo su veoma riedke, BU kod nas, a narofiito na sjevernoj obali, obične biline. G 1 u š a c (Sabina Virginiana) goji se u južnoj Istriji po perivojih, doMm je u nas, u libumžkom pojasu mediteranske flore, samouikao grm. Fiziogoomija čiste mediteranske flore nije ipak tako bujna, kao što bi tko mislio. Bujne su naše livade, bujne luke i košenice, bujne i svježe bukove šume. U primorskih šumah ne ima one debele trave^ guste mahovine^ osvježujuće rose ni onog hladnog, oživljujućeg zraka, kao u šumah gorskoga kotara. U liburaiSkom pojasu, a naročito na vapnenu tlu, ima krasna i rieđka, dapače endemična bilja, ali se ono više iztiče svojom individualnošću; nego li množinom svojom. Za šume i sitnogoricu je značajno, da ju stvara ra^no drveće i grmlje, samo je hrast tu i tamo pretežniji. Zimzeleno drveće i grmlje mediteranske flore sitna je, smedjo-^elena, kožnata lista (Philljrea, Leotiscus, Quercus Ilex), pa i maslina , najstarija kulturna bilina pomenote flore, iztiče se samo svojim osobitim stablom i vrbolikim, s dolnje strane srebrnastim lišćem. Najuglednije stablo sređo2:emne flore pinija , ne stvara nigdje pineta, te je oko Rieke i Trsata samo pojedince porasla, kao i piramidalni ć i m p r e s. Raznoličnost šuma pada u liburničkora pojasu osobito u oči, jer je tu razno drveće i grmlje utrešeno ili se jedna vrst stabla sbija u hrpe (koprivić, šestilj). U velikih, dapače neizprekidanih nmožinah razvija se osobito grmlje (Rubus, Paiiurus, RUBCUS, Prunus, Juniperus), od grmića naročito kuž (Salvia officinalis), b r e s i u a (Satureia variegata) i smilj e (Helichrisum angustifolium). Da zasvjedočimo raznoličnost šume uz obalu morsku, navest ćemo jedan primjer iz okolice bakarske. Pod pustim kamenim . vrhom Čistom ima šumica, u kojoj uspieva ovo drveće i grmlje: hras t (Quercus lanuginosa), grabri ć ((^arpinus duioensis), crnograb (Ostrja carpinifolia), šmrika (Juniperus Oxycedri), pucalovina (Colutea arboreseens), jasen (Fraxinus Ornus), orlovi nokti (Lonicera Caprifolium), š i b i k a žut a (Goronilia emeroiđes), v e p r i n a (Ruscus aculeatus), šestilj (Acer monspessulamim), klen (A. campestre), Iieska(Corylus Avellana) i ruj (Rhus Cotinus). Pravi južni tip podaje primorskoj vegetaciji bilje, što ga je čovjek iz drugih strana presadio, koje tu krasno uspieva i pod prostim nebom prezimuje. A kako daleko siže mediteranska flora u liburničkorn pojasu ? Nigdje u domovini nisu prirodne promjene tako nagle i raznolike, kao na liburnijskoj visočini. Putuješ li lujzijskom cestom preko gorskoga kotara, iztiču se te prirodne razlike osobito značajno. Kad si ostavio Zlobin (772 m.), oprostio si se sa omorikom, jelom i stablaatoni bukvom, te izašav kod Peći (718 m.), oćutiš po zraku i dahu, da se približuješ k moru. Na Južnih kamenitih obroncih |