DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 17 <-- 17 --> PDF |
sadaii korov. Kotrljan (EryDgmm amethystiauxnj značajan je u veliko za primorsku sredozemnu floru. Kod Senja ga ima oko sv. A^ida, oko Cupinej na Francikovcii, ali i na Vratniku, odkuđa siže do Otočca, gdje snio ga brali god. 1875., te se osviedočili, da tu nije riedak, kao i oko Modruša. Ovakovu smjesu od južnih i sjevero-alpinskih bilina badava Bara je tražiti po svoj domovini, to ima samo hrvatsko Primorje, koje se iztiče takovimi vrstmi i formami. A da ima u liburaijskom pojasu mediteranske flore i endemickih vrsti dokazat ćemo poslije, kad budemo upo^mavali pojedine zastupnike šuma i njihove susjede. Ono, što iztakosmo iz sredozemne flore za Hreljin, samo je iznimka, nu prava mediteranska cvjetana tek se je uz more razvila, naročito pak na trećoj stepenici, što se stere uz sam morski žal Od ovdje siže ona kao značajna do podnožja vrhova druge stepenice do 300 m. visoko, dakle skoro za 200 metara više, nego li u južnoj Istriji. Vapneni vrhovi oko Cernika, Kukuljanova, Krasice, Praputnjaka, pokriveni su smiljem, kušem, bresinom, hrastommeduncem, jasenom, dirakom, a ne manjka uz drugo primorsko bilje pucalovinai šibika žuta. Oko Koritnjaka (496 m.) lice se fl´ore mienja. Tu je lieska mnogobrojna, tu se najavlja bukva, javor (Acer Pseudoplatanus), bazag crveno-zrni; tu raste klen, g r a b a r, od ruža Rosa rubrifolia, ali|prije spomenute primorske biline manjkaju. Nu na susjednom Humu (709 m.), koji je pust i otvoren, šmrika (Juniperus Oxycedri) je obična, ako i svojom spoljašnošću promjenjena, te se u nas uzpinje 439 metara više, nego li u južnoj Istriji. Do podnožja Huma prati ju od primorštica rutvica , koja tu uspieva u družtvu sa makolni com (Sorbus Aria) i zanovietiCytisus hirsutus var. villosus. Mediteranska flora u hrvatskom Primorju ovisi o klimi i tlu. Dočim su u gornjoj Hrvatskoj oborine prilično jednako porazdieljene i dočim kiši najviše u ljetu, nastupi u Primorju u ovo doba godine suša, koja potraje kadkad mjesec i više dana. Da nam razvitak primorske mediteranske flore, da nam raznolicnost šumskoga drveća i grmlja te njegova oprema bude jasnija, valja nam u kratko razmotriti podnebne odnošaje toga florinoga prediela. Podnebni pojasi zapremaju skoro istu širinu, kao i stepenice, koje u klimatičkom pogledu spadaju na pojas aequinoktialnih kiša. Najđolnji podnebni pojas siže od mora do obronaka druge stepenice. Proljeće se tu najavlja početkom veljače; driemavk a (Galantlms nivalis) zabieli već izmedju 4. i 6. Malo pomalo procvate i podiiesak (Crocus lineatus), od čestoslavica V e r o n i c a G y m b a 1 a r i a, pak p o d b i e 1 (Tussilago), zlatica (Ficaria calthaefolia), Viola a d r i a t i c a, Y. g 1 a b r a t a, od šaša Carexverna, Od drveća i grmlja cvieta najprije drien (Oornus mas), bries t i lieska . Osobit bijaše ožujak godine 1882., kad je već prvih dana trs prolistao. Na samo Josipovo bijahu lipe na Praputnjaku pred župnim dvorom tako zelene, kao mjeseca travnja ili svibnja. Bade m ili m e u d u 1 a 8 |