DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 19 <-- 19 --> PDF |
™ il6 — U drugoj polovici svibnja nastupljuje ffeto. Najveća je vraćin^ mjeseca srpnja i kolovoza, kad je srednje toplote maximum 30—3P C=, a minimum 14—15« C. Vrućina postaje u ljetu i neanosna, kad i po mjesec dana ne padne ni kaplja kiše. Lišće vene i pada kao u kasnoj jeseni i mnoga biljka stoji posve gola. Livade su smedjo-žute i od .sonca spržene, ciepci (segmenti) od papradi Asplenium Trichomanes i Ceterach officinarum posve su zafrkani i tako suhi, da se pod prstima u prah razpadaju. Bočim ima Zagreb u srpnja oborine 86 m. m, ima Rieka 56, Senj samo 22 m. m., a Bag radi velike goleti sa Podgorjem, svako još i manje. Srpanj je ujedno i najjasniji mjesec, a popriečna mu naoblaka u ljetu na Rieci 4-1, Ako u srpnju ili kolovozu naskoči bura, to zrak od sparine očisti i nesnosnu vrućinu ublaži, nu pogubna je ona za vegetaciju, naročito vinovu lozu, kojoj takođjer mladice sa lišćem pocrne, usabnu i popadaju. Vinova loza procvate početkom lipnja« a zrela groždja ima već u kolovozu. Koncem ovoga mjeseca žanje se jecam, pšenica i trava (po planinah ju kose); u lipnju ima zrela graha, a graška u svibnju. Početkom kolovoza dozriju od smokava crnice, bjelice, vučice, zelenke i šarice, dočim zrelih cvjetaka (cvitulja) bijaše i u travnju. Još u lipnju vriedno je posietiti kras, kad milijuni cvjetaka kuša i smilja procvatu, nu u srpnju i kolovozu moralo bi sve nježnije bilje nastradati. Nu do ove dobe veći je dio biiina dozrio, pa s toga, ako su monokarpičke, poginu, ako su pak trajne, dolnje lišće im od vrućine usahne i sva se Mlina ukoči. ^ Malo ima biiina, koje u srpnju procvatu, nu i ove tako su ustrojene, da onu veliku pripeku pođnašaju. Čim je plojka lista veća i šire površine, tim ja sunce bolje ogrieva, a potom i sokovi više izhlapljuju, te bilini prieti pogibelj, da usahne. Takovo lišće vidimo u povodna i vodoljubna bilja, gdje je veća izhlapnja potrebita, vidimo ga i u proljetna bilja, koje usljed niokriiae ima dovoljno vlage. Lišće u bilja, što za vrućine u Primorju procvate^ nije široke plojke, već je ono razciepkano ili sitno, kadkad i presitno razčešljano, stablika im je po visoka, drvenasta ili šuplja, korjen debeo, dugačak, kadl^ad mrkvast, u kojem ima biiina potrebitu zalihu vlage. Tako je korjen u štitarke Ferulago galbanifera debeo i na metar dugačak, pa ako mu zemlja odgrnemo, osviedocit ćemo se, da je tim vlažnija, čim dublje prodiremo. Usudili bi se naslućivati, da se korjen ove i drugih biiina, koje u srpnju ili kolovozu procvatu, tim više dulji, čim se tlo oko njegii jače suši. U srpnju procvatu biline ponajveć iz familije sucvjetaka (Compositae) štitarka (Umbelliferae), koje su tako ustrojene, da se zavladajućoj vrućini mogu prilagoditi. Za primjer navadjamo Centaurea rupestris, C. splendeiis, C. Calcitrapa, C. spino´so-ciliataj Scolymu3 hispanicus, Onopordon Acanthiura, I nula graveolens, I. vise osa, L spiraeifolia, Clematis Flammula, C. Vitalba, Scabiosa agrestis, Campanula piramidalis, Cnidium apioides, Statice Limonium, Di |