DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Dosadašujimi primjerci bio bi dokazao, koliko mnogo treba, da so ozliedi deblo i krošnja iz vana, a da životno pitanje individuuma u opastnost ne dodje. Dopuštam, da imademo u neuredno rabljenih šumah mehaničkih ožlieda, koje su osobito kišam i smrzli izvržene, n. pr. ako je neredovito prevršeno, usječeno za spremu kišnice ili nezgodno nakoljeno i da sbog ovih ozlieda uzduž cielog debla trulež uhvati pa tako i smrt stabla uzsliedi. , Prenesimo sve te ozliede na žile, pa ćemo se diviti njihovoj jakosti, opornoj za svaku ozliedu. Tako imademo smrieka, kojim se žile uzduž klisurine na 10 i više metara stiene hvata, pak naliči deblovini tim, što strana do stiene obično sisavce imade, dok je protivna strana zračnim nepogodam izvržena; imademo žila, koje se kroz pećine protiskuju, a na strminah opaziti ćemo usljed raznih upliva svakovrstno ozliedjenih žila, pa zar je deblovina takovih stabala trula, kako to gosp. šumarnik Eeuss dokazuje? Nije. — Ozliede dakle vanjske na krošnji, deblu i žiia mjestimice samo djeluju, pak su brzo izlječive. Predaleko bi dakle išli, kad bi odsudili sva presadna orudja onako, kako ih odsudjuju pomenuti referenti na kongresu, jer ako bi ozlieda žila presadnica onakve posljedice imala, kako si navedeni umišljaju, to bi se s mjesta i svako klaštrenje u njemačkih i čeških šumah obustaviti moralo, i to tim prije, što ovi priznaju, da mlada presadnica brže zacieljuje nego li odrasle šume, koje se klaštre u svrhu, da dadu veće dohodke. : Presadnice obrezanih žilica a u razmjer ju oklaštrene imat će svakako manji prirast, dok se to ne izjednačiiza par godina, a to je gubitak, koji izčezava — nutako obrezana biljka u svom prirodnom razvoju nije inače u svom fizioložkomrazvitkusmetana. Obzirom pak na opisanu konsistenciju, makar se -žilica svrdlom, lopatom ili klinom gdjegdje i i atisne i sgnječi, ako i jest to velika neprilika, nu opet nije ono strašilo, kako se opisuje, jer mi nalazimo n. pr. da deblo ležeći na deblu, kroz cieli svoj viek jedno drugo riba, pak na tom mjestu postanu gube, al uzduž stabla prirast to i ne osieća. Tako isto naći ćemo kod čvorova´na žilama^ gdje se 0 kamen otisnu, da ondje žila uabrekne, nu stablo s toga u ničem smetano nije. Drugo je, kako razložih, ozliediti sisavac ili lišće. Da li se pak žile vertikalno ili horizontalno polože, i to nije životno pitanje. Mi naime imademo cielih stabala, koja vise, pa ne nalazimo radi toga gubitka u prirastu. Mi možemo u snop povezati cielu krošnju, nu neka je lišće ipak toliko pristupno atmosferi kao i nepovezano, to će stablo bez zaprieke napredovati- Povežemo li ga pak tako, da tek polovica do zraka može, bit će i prirast na polovicu manji, a ostatak će se lišća vremenom posušiti. Tako je isto i sa žilami. Jednogodišnje, dvogodišnje i trogodišnje biljke utisnute u obične škulje sa svrdlom načinjene, nadošav i u neprilični položaj, neće sigurno doživotno bolo |