DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 3     <-- 3 -->        PDF

temelj svim OEin> postupcima, koje poslije punim pravom nazvaše „naputcima
za normalnu zalihu""^


Sve su ove metode u tom- pogfješne, što su-eacelno tek za tim smjerale,
da računom postignu neko uredjenje u sječinama, dok se na sježni red malo
obaziralo.


Svakako se mora iztaknuti, da se kod zbiljske uporabe gromadnih metoda
sad´više sad manje uklanjalo pogrješki, što ju netom pokuđismo. ´


Drugi šumari, kojima se unatoč tolikomu napredku u nauci o prirastu nepouzdanim
pričinjavahu^ računi, koji se na istoj osnivaju, poglavito se obazirahu
iia izvjestni faktor, što su ga nalazili u sječi. Neki drugi nastojahu, da posljednju
na razni način.u sklad dovedu s računom po gromađama. , Tako nastadoše^
metode o razšestarenju na Jednake plohe i o kombinovanom šestaru. Ove posljednje
u velike se upotrebljavahu i to s ovih razloga. Prvo, .što se kod njih,
kao što i kod razšestarenja na jednake plohe, sve veća vriedoost polagala u
polučenje redovite sječe,´ premda se iz prva i u tom griešilo: Drugo, ovim .se
metodama šumsko gospodarstvo oslobodilo onoga načina Šumarenja, što se temelji
na razšestarenju na gromade i kojemu je svrhom t. z. najstroža potrajnost, t j.
jednakost godišnjeg iznosa. Treće, kod njih se došlo do izkustva, da je nemoguće
odrediti posebne,gospodarske ustanove i propise za iznos .godišnje sječe, koji
bi imali vrieđiti za čitave obhodnje ili ćak za više naraštaja.


Svakako su pak ove razne metode razšestarenja na jednake plohe još
uviek imale dvie pogrješke, kojih su se posljedice vrlo neugodno osjećale do
najnovijega vremena i ondje, gdje se bijahu rano kao takove prepoznale. Ove
pogrješke bijahu koli nastajanje prevelikih sječina, napose u craogorici, toli
odviše umjetna i pravilna razdioba šume, pri čem bi se dosta malo obaziralo
na stojbinske prilike i shodnost takvoga postupka. Ove su se pogrješke tim teže
i polaganije odstraniti mogle, što se više primicalo nastajanju velikih, pravilno
uredjenih sječnina i što većim se žrtvama polučila ova toli pogrješna svrha.


Takovi, ovdje tek napomenuti, nedostatci´ svih starijih postupaka za nas
su vrlo poučni; prva im,bijaše, posljedica, da su se u šumama, gdje se najprije
stala izvadjati onakova pravila, prvotne osnove gotovo svuda upoznale neshodniraa,
te su se često nadomještale i novim šumskim uređjenjem i ponovnim
ustanovama o šumskom prihoda. Očito je, da su sve ove zamašne i načelne
promjene posjednicima šuma nalagale velikih žrtava a šumskom gospodarstvu
da .su bile veoma na^uštrb, osobito ako su se već iza kratkoga vremena pokazale
lošima o


Ove nam činjenice tumače pojav, što danas ne.ma šume, u kojoj bi sada
još vriedilo prvotno, početkom ovoga stoljeća uvedeno uredjenje šumarenja i
šumskoga prihoda. Vriednost svih ovih prvih radnja za nas je tek historička.


Ni na kraj pameti ,mi nije, da korim one vrstne strukovnjake, koji su
početkom našega stoljeća stvorili uredbe, što se kašnje lošima prikazahu. Njima
je naime nedostajalo poučnih primjera, koji bi ih bili uputili, kako da treba
bolje postupati.