DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 129 sbog pašarenja, a pođpuno je i bezsmisao to isto tvrditi o biljkah, preduboko zasadjenih. Tražeći trule porastline po šumali, gdje ih nalazimo? U Posavini i Podravini nalazi se trulež opravo u onih porastlina, koje su u svojoj deblo ini iiajupravnije, najćišće pai najcjepkije n. pr. u sama brodske imovne obćine u Gradini, Korijskojbari, u Migalovclh iti. a evo k tomu i rkzloga. Te su Sume preko 300 god. stare, a samo Migalovce hv^fi kojih 90 godina ; one su dakle na sasvim dobrom tlu, a uz to su morali u vrlo gustom sklopu odrasti. Valjda su te šume god. 1848. jer m blizu i tira prisUipnije, preved prebirane i tako su vjetrovi }n-ouzrocili kalanje uzduž srčine ili uzduž godova, a mogao je napokon i to biti uzrok, što sa susjedne Sume cisto iz^jeceae, pa je ovuda zadobio vjetar takvu zamašnu silu, da joj sastavina deblovine ne mogaše odoljeti, a konafno moglo je utezanje i raztezanje unutarnjosti, proizvedeno Savskom poplavom, biti tomu uzrokom. 0 dobi, dok na vrelih Save golieti ne bijaše, nije niti poplava današnjih dimenzija u Posavini imala, a promjena toga može i znamenito na prirast drva djelovati. Spomenutim šuraam sasvim dodirne sastojine već nemaju truleži ili su iznimne, pa tko onda može kazati, da sa pred 300 godina ovdje presadnice uzrokom bile, ta tko danas pametan hrast biljkami presadjaje a svakako niesu niti pred 300 godina lošije od nas mislili, a napokon se to niti pomisliti ne da, što kod skoro istodobnih 100=000 jutara hrastika u brodsko-petrovaradinskoj šumi, značajno trulih sastojina, raztrešenili oa slično opisauih stojbinah, tek možda 5000 jutara nalazimo. U Kutjevačkoj šumi Klasje, koja nije nikada poplavam izvržnia biUt. al u ravnici leži, južni je dio trul, a taj dio leži tek 0´5—1 m. niže, nego li susjedni dio ravnice, pa je ovdje manji prirast a i debloviua itd. stabh u drugom sadržaju, ali za čudo natrula, no ovdje stoji, da je 1848. godine šuma preveć progaljena bila, i da su ju vjetrovi zakrenuli. U planini Krndija naći ćemo radi slaba tla ili prevelike starosti silu božju kitnjaka vrhosuhog i polusuhog, dok su u doljnjoj deblovini sasvim zdravi; susjedno do ovih na dobrom tlu u mješanju s bukovinom, gdje mnogo vlage imade, te je položaj ubočen ili ra^-an, da kišnice mnogo ovdje ostaje, tuj imade truleži ozdol žalibože i preobilno, akoprem je i ovih deblovina od najbolje tehničke uporabivosti. Kod dobrog tla u jarugah, ili na svježih obroucih nalazimo krasno razgranjen kitnjak uz bukvu, nu i čelik od žila zdrav. ´ Te sam primjere naveo za lužnjak i kitnjak^ a da vidimo, je li inače kod drugih vrsti drva? K´>d svih su isti uzroci a u dokaz toga neka mi je dozvoljeno upravo za omoriku navesti primjere. ´ U šumah Tarn-Tax--s u modruško-riečkoj žop .uiji imade samo vrlomaiiii površina u ravnom i vlažnom položaju poput onih u LuoicaSu Me.lp odanu lU., isto je tako u šumah bivšeg kr. šum^ir. ureda Minskog u predjelu Lrlozko i |