DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 4     <-- 4 -->        PDF

100 "


ovi iz


ŠuHuri mšem doba nikako se ne bi n.ogii ovako izpn6avat.. Ako
toga, što je prošlost dobra i »evaljala proizvela, nisu naučili, ko,a je zadaća
šumskoga uredjenja i kako da se ova zadaća rieši, svakako će krivnja na nje


pasti.
, . ^ ´ ;i-x


Najbolji postupak u šumskom iiređjenju kao što i u ustanovi godišnjega
prihoda ne da se onako kod knjige opredieliti, nego ćemo ga nautiti ]eđmo u
šumi i to ra:?b()ritim prosuđjivanjem iskustva, koje uas upozoruje i na shođne
i na krive ustanove iz prošlosti.


U ovoj sam namjeri proputovao mnoge šume u raznim zemljama. Pri tom
sam izkusio, da se i kod manje vriedne metode raznim modifikacijama pogrješke
često ublažiti dadu, u obće sara pak opazio, da su oštre oprieke, što u teoriji
luče pojedine metode, u zbilji mnogo manje, jer uman šumar ne će nikada postupak
uredjenja svojih šuma smatrati jednostavnim receptom, kojega bi se na
prosto imao držati.


Os^rtajući se na izkustvo, što se steklo u prošlosti kod šumareuja, „na
veliko" — izrično velim „na veliko", jer izkustvo, što potječe iz manjih ograničenih
krugova vrlo iasno zavarati može; — i s obzirom na pomagala, koja
nam pruža današnje stanje znanosti, obilježit čemo zadaću i važnost šumskoga
uredjenja za sadašnje šumarenje sliedećim ki-atkim razmatranjem.


II.
Mimoidjem li predradnje, što su potrebite za svako uredjenje šume, preostat
će nam kao glavna zadaća „razdioba šume" i „uredjenje prihoda".
Već H. Got ta veli u svojem naputku o uređjenju i procjenbi šuma od


g. 1820. ovako: „Dobro uredjenje šume obično je mnogo važnije nego opredjelitba
prihoda."
Tim je riečima već prije 70 godina izrekao načelo, uz koje nam je sasvim
pristati, ako ovdje, kao što je posve opravdano, pod „uredjajem šume razumievamo
000, što sam označio „šumskom razdiobom". Ne samo u šumskom već i
u svakom drugom gospodarstvu mora da je prihod bitno ovisan o dotičnim
gospodarskim mjerama. Što su uranije i sustavnije posljednje, to su sposobnije,
da povise prihod do najvišeg još mogućeg iznosa, do6im će ga u protivnom
slučaju znatno sniziti. Što se ovakove posljedice sporo te istom poslije dužega
vremena javljaju i to kod šumogojstva, koje se vrlo polagano razvija, mnogo
kašnje, nego li kod drugih vr.^ti zemljoteže, to se sama činjenica tim ni u
čem ne mienja. Iz toga sliedi neposredno, da se tako zvana razdioba šume
medju zadaćama šumskoga uredjaja stavljati ima na prvo mjesto, pošto se tek
shodnom razdiobom sadjenje, uzgajanje i p6raba šuma ovako udesiti može, da
se što više približimo svrsi najizdašnijega prihoda i da se ovaj ujamči za´budućnost,
u koliko je to u obće moguće.


Potreba razdiobo šuma u uredjajne razvede t. j . takove česti, koje se
imadu dodiehti jednomu te istomu dobnomu razredu, jamačno se obćenito priznaje.
Svakako se mora kod takove razdiobe manje osvrtati na slučajne za