DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 6 <-- 6 --> PDF |
-^ 102 — ^ ^ sunca, pošto su takovi odjeli radi, svoga samostalnoga položaja već od raue Biladosti zaštićeni. , , \ U većini su šuma dobni redovi danas još tako loše razdieljeni, da se izpravna sastavba sjefiina ni osnovati ne da, te se istom kao svrha smatrati ima, 2a kojom treba da težimo. A to- je posljedicom ili posvemašnjega nedostatka sustavnoga šumaroBJa u prošlosti ili je takovo šumsko stanje uzrokovano dužom uporabom neke kriva osnove. ´^. "-^ - Posljednji je razlog vazda odMivao ondje, gdje se na temelju prijašnjega šestara spojilo četiri do pet a kadšto i više periodičkih odjela. Ovako velika sjecina, koja bi vrlo cesto i iznad 100 ha. obuhvaćala, ili posvema onemogućuje izmjenu sječe ili ja dopušta tek djelomično. Što točnije se ovakova kriva osnova kroz duže vremena izvadjala, to će teže šumsko uredjenje krenuti na bolje, jer namještaj dobnih razreda bezuvjetno zahtieva, da se posieku i nedozrela stabla, nalaže dakle gospodarstvu dosta osjetljivih žrtava. U takvim prilikama je nuždno, da se urede privremene sječine, koje tada sačinjavaju neobhodno potrebito pomagalo, da se s najmanjim žrtvama u gospodarstvu poluči glavna zadaća šumskoga uredjenja a to je uzpostava i uzdržavanje stalnih sjecina. Uporaba konačne i pripravne sječe u takvom je slučaju vrlo potrebita. Što nepovoljnije bijahu nanizani dobni razredi, to će dulje vriemena potrajati, te se bar donekle poluči ova glavna svrha; a to vrieđi toliko više^ što se U´svakom gospodarstvu dese nepredviđjeni uzroci," koji smetaju pravilan razvoj šumarenja. Jedno jedino obhodno ili uređjajno doba nikako ne će biti dovoljno; jamačno će minuti po nekoliko obhođnja, dok nastupi ono, za što bolje šumarenje veoma nuždno približenje k normalnomu stanju sječnoga reda.´ ´ Probitci odredjivanja malih sječina toli m znameniti, a izkustvom toli očito dokazani, da ne mogu propustiti, a da ih ovdje nekoliko u kratko ne iztaknem, premda su u djelima osim mene i mnogi drugi o tom predmetu već često obzirno raspravljali. 0?akovo uredjenje šume dopušta, da se stojbmske´ i druge zemljištne pri-like i u malom što više iivažuju.. Nema sumnje, da će šumski prihod istom onda postići vrbuaae, kad nam podje za mkoni, da svaki predjel naših šuma tako uredimo, kako to omogućuju i traže dotične stojbinske i druge prilike. Što će dosljednije biti šumarenje obzirom na izvanjske mjestne prilike, osobito glede prodje, to više mora šumar da se zadovolji ovim´ zahtjevima. Napomenut ću samo to, što se u novije doba zabtievalo glede^ izbora sustava u šumskom gospodarstvu. Ovdje se ne ću osvrtati na one pretjerane zahtjeve, da se naime u najvećem obsegu valja vratiti k prašumskim prilikama šumarenja sprebornom sječom ; mimoići ću dakle onaj romantički smjer, koji bi iz čitave šume najrađje stvorio neku vrsf perivoja, Nu ipak ima dosta slučajeva, gdje je preborna sječa´ gospodarstveuo posve opravdana. Veću pozornost ću svratiti na zahtjeve ^lede |