DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1891 str. 7 <-- 7 --> PDF |
djelomične i &ist.e sječe, koji se stavljaju u najnovije doba mi temelju Pres^rleroviL razara o iivadjanja konaćue i pripravne sje(x^ :-t riaroćito obzirom na. visoko šumarenje, koje bi intalo fn´cdpostavijati (fvie ili (-ak tri ;sj^´^če — što je po mom suiln gotovo nemoguće. .Nitko ne će ]}oric;iti.^ da jo t^vaki od ovih zahtjeva na svojem mjestu poHve opravdan; šumareva je juik dužnost, da se w dotićnom slučaju Ma takov zahtjc\´ oba/are. Ima doduše velikih šuma, u kojinia istovjestnost mjcstnih }u-i!ika uvjetuje ili dopusta, da se žumarenje obavlja na. isti način. Ali se to većlaont. ipak sne nalazi, jer su i šume u nizinama r,esto znatno ra/lićnt^. Ovo h-u jo^. osirije izražene u gorskim krajevima. Tko je točno promatrao obsezne šnme u gorama^ vrlo lasno će priznati, da oštra promjena mjestnlh prilika, pa hik; i u manjoj udaljenosti vrlo cesto uvjetuje sasvim drugačije gospodarske ustanove. Ovdje se n. pr. nalazi plodovito prođolje ili hladan sjeverni ili zapadni obronak, pak se s toga može očekivati živahniji napredak porastline, dok će se na susjednom južnom s toga suhom obronku uzalud ne^stojati oko ooakovoga uspjeha, te će se jedva i na prirodno pomladjivanje racnnati moći. Ovdje pokazuju porastiine, da je i u visokom šuniarenju iznimno moguće uzgojiti zdrava, osobito jaka stabla, dočim to u najbližem susjedstvu ma iz kojega razloga nije moguće. Ondje uvjetuje iii omogućuje bx´za promjena gorskoga tla izbor koje druge vrsti drveća. Koliko cesto utječu promjetne prilike u visoćinama na mjere, koje ;=e poduzimiju glede sjeće^ ovdje napominjem tek onu množinu slačajeva, gdje se ne da izbjeći odpremanju pomoću puzalica. Sve ove netom navedene prilike ne djeluju samo u velikom obsegu, nego uzrokuju već i u malom znatne promjene u t^umskom gospodarstvu. Ponajpaće su dale povoda, da se uvelo t. zv. po trajno šumarenje , koje se jedino tako polučiti može, da se uzpostavc malene sjećine. U šumi se nadalje postizava -takovim, uredjajem neki red za buduću sjeću. Ovim se pak omogućuje, da se prama potrebi sječa u pojedinim skupinama hne provadja, a u drugima polaganije, nego li se već u napried odredilo, ili da se gdješto izvedu gospodarski nuždne promjenej a da se tim ne poremeti u obće prihvaćena osnova. Nijedan sviestan šumar ne će uztvrditi, da mu se kod odredjivanja gospodarske osnove vazda posrećilo, te je prihvatio najsaođniji način šumarenja. Radilo se tu o izboru vrsti drveća ili o naćinu zasadjivanja porastline ili o uvadjanju čiste i pripravne sječe, vazda će biti pogibelji, da se pogriesi a naročito u šumarstvu, gdje su takove pogrješke osobito lasno moguće i tim opasnije, jer se kadšto tek poslije mnogo godina upoznaje, da se pošlo krivim putem. Nu ni ne obazirajući se na ovakova kriva postupanja, spoljasnje se prilike vrlo često naprečac mienjaju, te bezuvjetno zahtievaju veće ili manje promjene u šumskom gospodarstvu. Ovdje primjerice upozornjem na one mnogobrojne slu. Gajeve, gdje je gradnja željezničke pruge ili ceste iznenada došle zabitne šumske predjele pristupnina učinila velikomu prometu. |