DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
»- 167 "~ mičkom sastavu i mikroskopicriom obliku ugljena; zatim o tresetu o smedjem i kamenom ugljenu, authracitu, o mineralnih primjesah ugljena. 0 obliku i sastavku i razprostranjivosti ogljenika, o vuikaničkih prolomib u ugljenih pokrajina, 0 ugljenu u silurskoj i devonskoj formaciji, o ugljenu kameno-ugljene formacije, 0 ugljenicili u Englezkoj, Belgiji, Njemačkoj, Austriji, Francezkoj, liaskoj, 0 ugljenib poljanah sjeverne Amerike i Kine, o ugljenu u mladjih paleozoi&kih i mesozoičkih ibrmacijflb, o smedjem ugljenu tercijalne dobe^ o pretežnosti Englezke u pogledu produkcije ugrjena i napokon o statistici produkcije ugljena; to se iatih posla, da ovo u pomenutom odjelu navedeno točno predočim po riečima i u smislu samoga pisca. U početku spominje, kako se polagano i postepence poput svakog organičkog rasta kulturno stanje, u kom se čovječanstvo danas nalazi, razvilo iz primitivnih okohiostih prabistoričke dobe, te veli, da se nikad prije nije na tako raznovrstne načine utroba matere nam zemlje izrabljivala kao što je to danas. — Bijaše perioda i to kameno doba, u kojem je čovječanstvu gotovo posvema manjkao razum i sposobnost, da tu bogatu utrobu zemlje izrabljuje, pak je tada bio razumom jednak medvedu špiljaku i mamutu, koji mu bijahu drugovi. Nu razne potrebe života, osobito potreba samoobrane, prinukala ga je, da traži njeki materijal, koji će mu moći služiti kao orudje. Izabrao si je za to kamen i to u početku u onom obliku, kako ga je priroda izradila, naime, kamen potočni. Kasnije priugotovi si on umjetnim načinom ali primitivno iz kremena sjekire, vrške od strelica i nožu slično orudje, a kada već poče orudje" brušenjem usavršivati, to je u tom bio velik napredak. U kasnijem razdobju nalazio se već čovjek u posjedu metalurgickib znanosti ; čudnovato je to, da se upoznao najprije s jednom sastavinom, naime s mjedi. Tek u kasnije doba upoznao se on sa željezom. Tako nam se po prilici prikazuje prvi napredak u izrabljivanju rudnoga bogatstva u sjevernoj i srednjoj Evropi, t) drugih zemljah se n. pr- u Americi, Africi i iztočnoj Aziji sigurno napredovalo u obće sličnim načinomi, samo dakako uz njeke promjene pogledom na mjestne okolnosti. Dakako da se ondje, gdje su se pojedine rude u neobičnoj množini i u jednom obliku nalazile, kao n. pr.: zlato u stanovitih dielovih Afrike, iztočne Azije i Amerike, srebro u Meksiku i Peru, pa bakar u sjevernoj Americi — sjegurno iste mnogo prije upotrebljivale, nego li u pokrajinah, koje tih ruda manje imadu. Pisac nadalje u nastavku spominje, kako i kad se pojedine rude počele uporabliivati, a za kameni ugljen veli, da se je u 13. stoljeću u Newcastlu počeo najprije izkapati, pa završuje uvod time, kako se napredkom fizike i kemije, pa i strojarstva, koje je učinilo, da se moglo u velike dubljine zemaljskog tiela prodrieti, produkcija i izcrpljivanje rudnog bogatstva naše zemlje usavršilo do današnjega stadija. |