DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 168 — Dan danas niie nijedna skupina koristnih ruda, osim željeza, od tolike važnosti, kao što su fosllrie gorive tvari. Ugljeni i ugljikovodici pružaju nam svietlo i toplinu, što su uz hranu najvažniji uvjeti čovječjega života. Parmmi strojevi i motori u stanju smo slobodnu toplinu u svako doba i^ na svakom mjestu u živu i gibaiuća silu pretvoriti, a time postigosmo temelj većoj radđničkoj djelatnosti a^opet vidjesmo u toj siii glavni uvjet svjetskom saobraćaju. " Gotovo sve razDCvrstne moderne industrijalne grane, kojim mnogobrojno .ugodnosti svakdanjega života pripisati imamo, ovise manje ili više od ugljena. Navlastito imade ugljen velik upliv na priredbu najkoristnije i najvažnije kov ne, naime željeza. Tako znamenito mineralno tielo, kao što je ugljen, nije moglo dugo ostati sakrito čovječanstvu. Iz pisama Aristotela i njegova učenika Teofrasta proizlazi za stalno, da je mineralni ugljen već u klasično staro doba poznat bio, dakako u obliku smedjega ugljena. U Englezkoj kao najbogatije ugljenom obdarenoj zemlji, veli se, da obstojahu izvrstni stari ugljenici kod Ligana u Lancashire za vremena rimskog gospodstva, U istoj pokrajini nadjeno je i arheologičkih stvari, koje dokazuju, da je tamo već mnogo prije, naime u predhistorično doba, ugljen kopan. Kao što je Englezka prije rimskoga gospodstva i za vrieme istoga, tako je i u srednjem vieku bila od svih evropejskih država najnaprednija u industriji ugljenom. Pa ako se i nastojalo kameni ugljen zapostaviti radi neugodnoga mirisa i jer se bojalo, da štetno okužuje zrak, to je ipak uporaba istog sve više preotim.aia mah, a uslied toga je i za rana već u Englezkoj koristno uplivao na razvitak industrije. Do danas se nije moglo dokazati, da se u predjelih, koji imadu manje ugljena, upotrebljivao u prahistoričko doba mineralni ugljen, nu ipak mnogobrojna data predleže o uporabi istoga u srednjem vieku. Svakako se upoznala prava narodno-gospodarstvena vriednost ugljena početkom ovoga stoljeća, kadno se parni stroj počeo sve većma i većma cieniti, a od onda se, kako je poznato i potrošak ugljena u svih kulturnih zemljan sve vi^e povećava. Ugljenici Kine, najstarije kulturne iztočne zemlje bez dvojbe su mnogo stariji od evropskih. Kada je čuveni Mietčanin Marko Polo u 13. stoljeću Kinezku proputovao, mkw je u toj zemlji, koja vrlo mnogo ugljena imade, dok je u njoj vrlo malo drva, mineralni ugljen najraznovrstnijim načinom upotrebljivan. Po tom se može i zaključiti pogledom na kulturnu starost Kineza te znatni broj veoma napučenih njihovih gradova, da je taj narod po svoj prilici vriednost kamenog ugljena za rana upoznao, i to mnogo prije nego 11 evropski narodi. 0 postanku kamenog ugljena obstojahu s prvine najrazličitiia mnienja, dakako kadkad i pretjerana. Jedni pripisivahu postanak ugljena vulkaničkim pojavom, drugi opet predostavljahu tom postanku emanaciju (izticanje) zemnog ulja i inih bituminosnih tvari (asfalt-katran), dok BU opet njekoji već početkom proSlog stoljeća upoznali, da je morao biti u svezi sa ugljenom i onim bilinskim ostanci, što se nalaze u njegovih naslagah i da međju njima postoji neka prvobitna srodnost, dok mje napokon Beroldingen godine 1778. odlučno izjavio da |