DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 169 —


je kameni ugljen produkt smedjeg ugljena i treseta, ovaj nazor nazor smatra
današnja znanost valjanim.


Ugljen je dakle bilinskoga porietla, sto rnedju iniini jasnimi dokazi svjedoče
i najnovija mikroskopična iztraživanja. Dokazano je nadalje i to, da morske
biline nijesu mogle tvorbu ugljena prouzročiti, da se ta tvorba imade pripisati,
kopnenim bilinam. Samo u riedkih slučajevih i to kod naslaga, koje su malim
prostorom ograničene i nepravilne, može se predmievati, da je ugljen po:^tao
iz naplavljenog drva, dok veći broj ugljenih naslaga, a navlastito one, što su
veoma razprostranjene i pravilne, potiću od mnogogodišnje vegetacije jednog
te istog mjesta. Ugljen se dakle stvarao u ravnih veoma razprostranjenih nizinah,
koje su imale u ono vrieme veoma bujnu močvarnu vegetaciju poput
tresetišta, a u kasnija vremena stvarahu jezera, u koja su rieke, utičući, iianiele
piesak, mulj i kamenje.


Vegetacija je tih prvobitnih močvara dala dakle t kom mnogih biUnskih
generacija materijal za ugljene naslage, dok je opet onaj kasnije riekami dopljavljeni
mehanički sediment (talog) dao pješčenike, glinu, škriljevce i konglomerate,
pak se po ovih naplavina danas pojedine naslage diele.


Nu okolnost, da u mnogih pokrajinah nalazimo veoma mnogo naslaga, koje
se zasebiee nalaze, nuka nas na predmjevu, da su se u tih nizinah razni uplivi
tvorbe često mienjaii.


Smedji ugljen terciarne dobe i diluvia prolztekao je iz prvobitnih tresetišta,
što svjedoči karakteristika njegove vegetacije, način, kako je naslagan
i mjesto nalaza.


Prelaz od smedjeg ugljena do pravog kamenog ugljena starije geologičke
formacije pa do anthracita postepen je i dugotrajan tako, da smo prinuždeni
za sve razprostranjene ugljene naslage predstaviti si, da su prije opisanim načinom
u približno isto vrieme nastale.


U pogleda kemičkom vidjesmo takodjer neki podpuni i postepeni prelaz
u sastavbi počevši od svježe bilinske vlaknine pa do ^Anthracita."


Svi mineralni ugljeni, kao što i živuće biline, sastoje iz sliedećih temeljnih
elem.enata: iz ugljika (C), vodika (H.), kisika (0.) i dušika (N.), a u maloj
količini sumpora, pak se samo količina u pojedinih elemenata mienja.


Mineralni ugljeni sadržavaju najviše ugljika, a manje vodika i kisika, dok
ima bilinska vlaknina relativno više vodika i kisika.


Po tom se dade ustanoviti njeko stanovito množenje ugljika od drvene
vlaknine do treseta, smedjeg ugljenn, kamenog ugljena pa do anthracita a istodobno
i umanjivanje kisika i vodika, kako se to iz popriečnih brojka sljedeće
tabele vidi: IT 0 N


c


Drvna vlaknina . . . . -50 {; 43 1
Treset 59 6 43 2
Smedji ugljen 69 5-5 25 0-8
Kameni ugljen 82 5 13 0-8
Antrhacit 95 2-5 2-5 trđg.