DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
„ 171 .™^ docim opet ugljen horizontalne formacije n centralno] Kuriji pokiizujc obilje/je smedjeg ugljena, Iztraživalac GiKTibel nasuprot pak tvrdi, da bilin.-:^ka substaTicija ugViv-mi i antliracita nilkroskopi istraživana ne x)okazuje, da M bile stanir,e kod zadnjega sbog vedeg tlaka više stisnute,, nogo ii kod ngljenn: dapače nava´ija, da se naslage anthracita često nalaze usred riaskiga običnog ugljena, t^^ da ct^stfj u najviše prekidanih i razorenih Tiashigah ntensa ni traga anOiracitu. Konačno dakk^ riešenje toga, da li naime tvorba antracitha uvjetaje veći tiak na rigijen. imade se tek dainjim istraživanjem prepustiti. Trepet, koji se smatra najniladjim i najmanje promienjenim oblikom kategorije ugljena, predočuje, kako je poznato, gustu smjesu obumrlih te dielomice već raztvorenih močvarnih bilina. Gdje se god u većih kotlinah nakupiti može, tamo se svagdje pojavlja uz dovoljnu vlaga u zraku močvarna vegetacija, koja polagano obumirući ustupa mjesto novim generacijam, koje opet svojinii ostanci prijašnje pokriju, I tako se stvara sad omašnija sad opet manja nasluga vegetabilnog treseta, kojega sastav ovisi o starosti t. j . o trajanju raztvorbe, a ponajglavnije o naravi onih bilina, koje ga stvaraju, Polag nalaza, sastava i tehničke uporabivosti ra/likaja so mnogolike suvrsti treseta; nu o ovih ne m,ož0 ovdje biti govora. U kemičkom pogledu razlikuje se treset cd vlaknine time, što sadržaje ´više ugljika; docim je kolikoća kisika i vodika jednaka. O^ira toga sadržaje i više pepela i to svakako uslied mehaničke primjese zemljenib čestica. Razprostranjenost tresetišta često je tako oraašna, te zaprema 5^—60Q milja, osobito ona u Irskoj. Debljina je tresetnib naslaga različna, pak se mnienja, koliko je pozaato, od 1 — 12 m. Treset se stvara na njekih mjestih počev od diluvialne dobe pa do dana današnjega, a gđjekoji put se taj treset ^amo težko razlikovati može, a i to samo svojim smješteojem. Iztraživalac Giimbei označuje škriljavi ugljen kao podpuni prelazni produkt treseta do pravoga tercijarnog smedjega ugljena. Taj skrjijavl ugljen nalazi se u diluviju sjevernih alpa Smedji je ugljen svjetlo do tamno sm„eđje boje i tamnog sjaja, te je bud škriljav, bud drvenast, bud zemljast; bilinska tekstura njegova opaža se prostim okom, a crta je smedjega. Eazne vrsti sm.edjega ugljena sadržaju i u raznih kolikoćah ugljika, kisika, vodika, dušika i sastojine pepela; nu ipak se ta kolikoća kreće u stanovitih granieah, za koje vriede sliedeće brojke dobivene mnogobrojnim analizami: ugljika 50—77% poprečno GS´^/o vodika 3-5^4 kisika 26—37% popriečno 327« ausik O—-^ /" Kao što se smedji ugljeni razlikuju pogledom na kemički sastav, tako isto |