DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 176 —


Onaj je dio plašta izbocka, što stoji neposredno na nalomu najdeblji; debljina


ostalih plaiteva postupno pada, dok ne postane normalnom, kao što se to iz


likova dovoljno razabira.


Dielovi plašteva na izbočku, postignu tim prije normalnu debljinu, što je
manji nalom.
Oni dielovi najstarijega plašta izbočka, koji stoje u istom pravcu sa na^
loniom ili približno u pravcu istoga, obično su tvrđji od ostaloga drva.
Drvo izbočka odnosno izsječka kod omorike je valovito, kod jele naborano,
žikisto, kadkađa obraslo malim kvrgicama.


Vanjske i nutarnje plohe plašteva, na kojima se nalazi nalom, proniknute
su sniolom, koje prama kraju naloma — idući prama osi stabla — sve više
nestaje.


Budući da se terpentin omorike brže izparuje, nego onaj jele, to se i
sm.ola na nalomu omorike racija brže, nego na nalomu jele.
Boja je smole na nalomu omorike narančasta, svietlo žuta, dok je kod
jele crvenkasta, crvenkasto-smedja.


Nutarnja ploha plahta, koji je nastao prve godine iza naloma i vanjska
ploha plašta, koji je u godini naloma bio najmladji, ili leži jedna na drugoj ili
je medju njima medjutak. U prvom je slučaju sloj smole izmeđju plašteva jako
tanak, a u drugom je slučaju debeo te izpunjava više puta cieli medjutak.


Ako nalom počima na - dielu plašta, to se je dogodio ili u proljeću ili


´ih


ljeti (jeseni), prama tomu, đa li je proljetni ili ljetni (jesenski) sloj plašta bio
gotov. Ako nalom počima na proljetnom sloju plašta, slojevi jetnoga (jesenskoga)
drva dobiju u ovom slučaju veću debljinu, nego što bi ju dobili u normalnim
okolnostima. Prvi novi plašt na nalom bit će sada manje debljine, nego sto
bi jii postigao, da je nalom počeo na ljetnom (jesenskom) drvu.


Počima li nalom na gotovom ljetnom (jesenskom) sloju plašta, to se
stablo nalouiilo, kada je u cirkulaciji sokova nastala stanka, dakle u odsjeku
vremena od ljeta (jeseni) do proljeća.


Broj plašteva, brojeći ih iz vana prama osi stabla, daje nam vrieme, prije
koliko se godina nalom dogodio.


Sirovi sokovi dvosupnica i četinjača idu u drvu od ozdol gore, a asimilirana
hrana ide korom odozgor dolje.* Dogadja se, ako nalomljeno stablo
s kojega uzroka ne zacieii, da sirovi sokovi i asimilirana hrana promaše svoju
funkciju, stablo na nalomljenom mjestu slabi, smola curi kroz ranu, drvo se
suši postupno po cieloj svojoj dužini, na stablo navale kukci, te ga unište do
kraja.


Vidjeli smo, da su na ozledjenom dielu stabla plaštevi deblji ne^o na
protivnoj strani/^=^ Usljed toga, što stablo jednostranično deblju, dogodi se, da


* Josip Boemh g. 1878,
** Mcr g. 188S.