DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 176 — Onaj je dio plašta izbocka, što stoji neposredno na nalomu najdeblji; debljina ostalih plaiteva postupno pada, dok ne postane normalnom, kao što se to iz likova dovoljno razabira. Dielovi plašteva na izbočku, postignu tim prije normalnu debljinu, što je manji nalom. Oni dielovi najstarijega plašta izbočka, koji stoje u istom pravcu sa na^ loniom ili približno u pravcu istoga, obično su tvrđji od ostaloga drva. Drvo izbočka odnosno izsječka kod omorike je valovito, kod jele naborano, žikisto, kadkađa obraslo malim kvrgicama. Vanjske i nutarnje plohe plašteva, na kojima se nalazi nalom, proniknute su sniolom, koje prama kraju naloma — idući prama osi stabla — sve više nestaje. Budući da se terpentin omorike brže izparuje, nego onaj jele, to se i sm.ola na nalomu omorike racija brže, nego na nalomu jele. Boja je smole na nalomu omorike narančasta, svietlo žuta, dok je kod jele crvenkasta, crvenkasto-smedja. Nutarnja ploha plahta, koji je nastao prve godine iza naloma i vanjska ploha plašta, koji je u godini naloma bio najmladji, ili leži jedna na drugoj ili je medju njima medjutak. U prvom je slučaju sloj smole izmeđju plašteva jako tanak, a u drugom je slučaju debeo te izpunjava više puta cieli medjutak. Ako nalom počima na - dielu plašta, to se je dogodio ili u proljeću ili ´ih ljeti (jeseni), prama tomu, đa li je proljetni ili ljetni (jesenski) sloj plašta bio gotov. Ako nalom počima na proljetnom sloju plašta, slojevi jetnoga (jesenskoga) drva dobiju u ovom slučaju veću debljinu, nego što bi ju dobili u normalnim okolnostima. Prvi novi plašt na nalom bit će sada manje debljine, nego sto bi jii postigao, da je nalom počeo na ljetnom (jesenskom) drvu. Počima li nalom na gotovom ljetnom (jesenskom) sloju plašta, to se stablo nalouiilo, kada je u cirkulaciji sokova nastala stanka, dakle u odsjeku vremena od ljeta (jeseni) do proljeća. Broj plašteva, brojeći ih iz vana prama osi stabla, daje nam vrieme, prije koliko se godina nalom dogodio. Sirovi sokovi dvosupnica i četinjača idu u drvu od ozdol gore, a asimilirana hrana ide korom odozgor dolje.* Dogadja se, ako nalomljeno stablo s kojega uzroka ne zacieii, da sirovi sokovi i asimilirana hrana promaše svoju funkciju, stablo na nalomljenom mjestu slabi, smola curi kroz ranu, drvo se suši postupno po cieloj svojoj dužini, na stablo navale kukci, te ga unište do kraja. Vidjeli smo, da su na ozledjenom dielu stabla plaštevi deblji ne^o na protivnoj strani/^=^ Usljed toga, što stablo jednostranično deblju, dogodi se, da * Josip Boemh g. 1878, ** Mcr g. 188S. |