DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 180 — hude naša struka u svakom pogleda što vriedaijo zastupana kod predstojeće jubilarne U ostalom nam je nadalje pritnetaufct, da se sa svib strana naše domovine velike pripreme Sine, da bude šumarstvo i lovstvo kod hndnče jubilarne izložbe čim hepše reprezentirano. Šumarski paviljoa, kojega je naše družtvo za izložbu s iznosom od 6400 for. u Pulju nabavilo, sti^i će do koji dan ovamo, ter i^ biti odmah postavljen na opredieljeno mu mjesto izložbenoga prostora. Odsjeci m šumarstvo i lovstvo nastoje marljivo, da se svi izložbom predmeti pojedinih isložitelja pravodobno prirede i da posao oko izložbe u obće u m6em ne zapne. Podjedno nam je opaziti, da ćemo se pobliže osvrnuti na potankosti izložbenih objekta n budućem Ibroju nažega lista. Zakoni I normativne naredbe- Naredba kr. zem. vlade, odjela za mnutarnje poslove, od 2. ožujka 1891. br. 30.551 0x 1890. u pogledu izpita kandidata aa lugarsku, odnosno šumsko-tehnidku pomoćnu službu. § 1. Da hude pripušten k izpitu, treha kandidat da dokaže: a) da je navršio 20 godina, b) da je bežprikorna ponašanja, c) da je avi´Šio dohrim uspjehom nauke na pučkoj školi, i d) da je proveo dvogodišnju praksu u lugarskoj, odnosno Šumsko-tehnickoj po pomodnoj službi. Za kandidate, koji su svršili nauke na gradjanskoj školi ili na nižoj gimnaziji ili realci, odnosno sve propisane naukovne teČaje na kojoj zemaljskoj ratarnici ili na zavodu, koji je predspomenutim školam jednak, dovoljno je, da se izkažu Jednogodišnjom praksom. § 2. Molbe za pripust k izpitu kandidati putem kotarske oblasti (gradskog poglavarstva), u području koje borave, do 31. svibnja podnieti dotičnoj županijskoj oblasti. Moibenice imadu biti obložene s izpravami, oznaSenimi u § 1. § 3.,K izpitu može se iznimno pripustiti i onaj kandidat, kojemu nije podpuno doteklo vrieme jedno ili dvogodišnje prakse u smislu § 1, slovo d) upravo do onog dana, kada je molbu za dozvola k pristupu za polaganje izpita dotičnoj županijskoj oblasti predložio^ ako mu do ustanovljenog dana, na koji <5e se izpit obdržavati, ipak mine rok jednogodišnje, odnosno dvogodišnje prakse. § 4, Dozvolu k pripustu za polaganje iapita podieljuje nadležna županijska oblast (§2.). U slupaju onom, da kandidat nije po županijskoj oblasti pripušten k polaganju izpita, prosto mu stoji, da u roku od 14 dana, računajuć od dana, kad mu je rješitba županijske oblasti uručena, uloži utok na kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje poslove. § 5. lispit obdržava se godimice kod županijske oblasti. Ako je k izpitu pripušteno više kandidata, kojih je obitavalište znatno udaljeno od sjedišta županijske oblasti, može ova odrediti, da se izpit prema broju kandidata obdržava osim kod županijske oM&sti joS i kod jedne ili više kotarskih oblasti. ^ U tom slučaju imaju se kandidati obzirom na njihovo obttavaiište razmjerno medju pojedina ispitna povjerenstva porazdieliti, ,. § G„ Izpitno povjerenstvo kod županijske oblasti sastoji se iz županijskog nadšumara, kao predsjednika, i Jz dvaju osposobljenih strukovnjaka, kao izpitateHa. Osim toga imenuju se dva zamjenika izpitatelja. . ´ § 7, Izpitno povjerenstvo kod kotarske oblasti (§ 6.) sastoji se iz jednoR u ob.egu dotične ili BUHJedne kotarske oblasti služe^^eg Osposobljenog strukovnjaka kao predsjednika, i iz dvaju takovih stnikovi^jaka, kao izpitatelja. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 37 <-- 37 --> PDF |
. — 181 ~ Osim toga imenuju se dva zamjenika izpitateija/ § 8. Ođ izpitnih poverenika ima se jedan imenovati zamjenikom predsjednika. U sluSaju, ako zamjenik zapriečenoga predsjednika zastupati ima, stupa mjesto njega u izpitno povjerenstvo jedan od zamjenikah izpitatelja. § 9. Predsjednika i zamjenika izpitaog . povjerenstva kod županijske odnosno kotarske oblasti imenuje na predlog županijske oblasti kr. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove, na tri godine; do6im izpitne povjerenike i njiliove zamjenike u svakom sluSaju imenje dotična županijska oblast takodjer na tri godine, te o tom imenovanju izvjeSdnje zemaljsku vladu, § 10. Županijska oblast ima upriličiti, da se izpitno povjerenstvo ne sastane ranije, nego na dan izplta. (Vidi § 12.) § 11. Predsjednik i povjerenici izpitnog povjerenstva imadu u slupaju, da su zapriečeni kod izpita sudjelovati^ pravodobno prijaviti to županijskoj oblasti, da ista glede njihovog zastupanja kod izpita shođne odredbe učiniti uzmogne. § 12. Izpit ima se obdržavati unutar roka od 3 mjeseca, računajuć od dana, odredjena za predlaganje molba za dozvolu polaganja izpita (§ 2.)Dan i sat početka izpita ima odrediti županijska oblast, te se ima u zemaljskih službenih novinah proglasiti i pravodobno kandidatom obznaniti (§ 2.). " Izpit je pismen i ustmen. Najprije se obdržava pismeni izpit. § 13. Predsjednik izpitnog povjerenstva vodi eieli tečaj izpita. On ima pravo iz svib izpitnib predmeta kandidata pitati, te glasuje kod razredjivanja (klasifikacije) u smislu § 18. Svaki izpitni povjerenik pita kandidata samo iz one hrpe ispitnih predmeta^ za, koju je hrpu po predsjedniku kao izpitatelj opredieljen. Ako je predsjednik ili koji izpitni povjerenik s kandidatom u srodstvu^ nesmije sudjelovati kod izpita. § 14, Kako kod pismenog, tako i kod ustmenog izpita, imaju se kandidata stavljati samo takova pitanja, koja se tiču praktične lugarske, odnosno ^umsko-tehničke pomoćne službe, § 15. Izpitni predmeti jesu ovi: L hrpa. a) Šumarstv o t. j . poznavanje najvažnijeg drveća, nadalje poznavanje tla, koje im prija; sječenje i sadjenje šume i način sječe i gojenja šume. b) Poraba šume t j . poraba drva od najvažnijih vrstih drveća u velikom obrtu i u kućanstvu, nadalje o šumskom sjemenu, koje se za sjetvu šume rabi o sprav- Ijanju i čuvanju istog, i napokon o važnosti i koristi šumskih nuzužitaka. c) Računstv o t. j . sbrojitba, odbitba, množitba i dielitba; računanje ploha i to trokuta^ četverokuta i pravokutnika, te proračunavanje kubičnog sadržaja pomoćju skrižaljka za proračunanje fjelesnine, II., hrpa. a)Lugarstv o t j . poznavanje načina, na koji prirodni dogodjaji, ljudi i životinje šumi škode, i kako bi se štete preprleeiti ili bar umanjiti mogle; o šumskom požaru u obće i načinu, kako se raoze isti zapriečiti odnosno ograničiti; nadalje poznavanje šumsko-redarstvenih propisa, odnosečih se posebno na lugarstvo, naime: šumski zakon i naputak c) k zakonu od 11. srpnja 1881. o imovnih obćinak (Šesti odsjek. Službene dužnosti osoblja šumske obrambe). b) Lovstv o t. j . poznavanje najglavnijih propisa zakona o lovu (zak. članak 18. god. 1870, Sbornik god. 1871. br. 6.), i poznavanje obćenitih propisa, koji se odnose na način obdržavanja hajke. (Naredba zemaljske vlade od 16. srpnja 1878. br. 4663.). § 10. Za pismeni izpit zadaje dredsjednik izpitnog povjerenstva po tri pitanja Pismen! izpit traje najdulje 2 sata. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 38 <-- 38 --> PDF |
, _ 182 ;- Posije svršenoga pismenog kpiia imaju se pismeni izrađci kandidata poTJerenstveno pregledati, odnosno izpitafci i klasificirati. A - -^ -u Za Trieme trajanja pismenog ispita imaju se kandidati po jednom od izpitmh povjerenika nadzirati, a po dovršenoj izradbi pismenih zadaća ima kandidat svoju izradbu dotičnomu povjereniku vlastoručno predati, ^. . . Sve dovršene pismene zadaće dužan je povjerenik u jedan svežid složiti i to po onom redu, po kojem ih je od kandidata dobivao, te sve ovakove izradbe skupa sašiti okrajak konca pečatom županijske odnosno kotarske oblasti zapečatiti. § 17. Ustmeni izpit traje za svakog kandidata najduže jedan sat Izpituju se predmeti po redUj kako su u § 15. razvrstani. § 18. Kad se svrše izpiti ima povjerenstvo viećati i odlučiti po posljeđku ustmenog i pismenog, izpita o klasifikaciji svakoga kandidata. Eedovi eu: veoma đ o b r o upotrebiv> dobro upotrebiv i dovoljno upotrebiv. § 19. Kandidat dobiva onaj red, glede kojega se oba izpitna povjerenika slože. Ne dodje li medju njima do sporazumljenja, odlučuje predsjednik izpitnog poTJerenetva svojim glasom, § 20. Klasifikacija obavlja se u tajnoj sjeđniai odmah, kako su svi kandidati izpitani, te se mora u izpitnoj dvorani javno proglasiti. § 21 . Kandidati, koji .su položili izpit s dovoljnim uspjehom, dobivaju svjedočbu po obrazcu A,, a oni, koji ga dovoljnim uspjehom položili nisu, ne dobivaju nikakove svjedoSbe. Svjedočbu imadu predsjednik i povjerenici izpitnog povjerenstva pođpisati nakon izpunjenja svjedočbe, te na istu uredovni peČat županijske odnosno kotarske oblasti udariti i potrebitom biljevkom providiti. Prigodom razdielbe svjedočba imaju se vratiti kandidatu prilozi njegove molbe, koju je sbog dozvole za pripust k izpitu predložio bio. § 22. Izpit može se najviše dva put povoviti i to u redovitih izpitnih rokovih (§ 2,). Fonovljenje izpita nesmije se u svjedočbi spomenuti. § 23. 0 cielom izpitnom činu ima se sastaviti zapisnik, koji mora sadržavati osim izvješča o tečaju izpita još i viedanje te zaključke povjerenstva. Grlede onih kandidata, koji izpita dovoljnim uspjehom položili nisu, ima povjerenstvo sastaviti izkaz i isti izpitnom zapisniku priložiti. Izpitni zapisnik ima pođpisati predsjednik i povjerenici, te skupa s predspomenutim izkazom neposredno, odnosno putem kotarske oblasti, županijskoj oblasti dostaviti. §24 . Izpitne zapisnike ima županijska oblast priposlati kr. zemaljskoj vladi, odjelu za ukutarnje poslove, na uvid sbog zabilježbe onih kandidata, koji su izpit položili. § 25. Svaki kandidat ima prij e izpita odnosno prij e ponovljenog izpita položiti izpitnu pristojba u iznosu od 5 for. u ruke izpitnog predsjednika, a nakon dovršenog izpita 50 novčića u ime biljegovke za svjedočbu. Kandidat, koji izpit dovoljnim uspjehom ne položi, neima pravo na povratak upladene izpitne pristojbe. Unišla izpitna pristojba ima se na jednake dielove porazdieliti tnedju Članove izpitnog povjerenstva. § 26. Oni kandidati, koji su još na temelju privremene naredbe ministra za poljodjelstvo i rudarstvo od 16. siegnja 1850. (drž. lista br. 63) odpučeni da ponavljaju izpit za lugarsku, odnosno šumsko-tehničku pomočnu službu imadu se pripustiti kponovljenju izpita po propisih sadanje naredbe, ako i ne odffoVaraiu podouno zahtievom § 1. » j r F |
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
- 183 ™- : . .^´ § 27. Privremene^ naredba ministra za poljodjelstvo i rudarstvo od 16. siečnja 1850. glede uvedenja i2:pita za kgare, odnosno za šumsko - tehničko pomoćno osoblje (slovo B) stupa zajedno s odnosnim! nadopunjujućimi propisi izvan krieposti. Karedba kr. zem. vlado, odjela za tintitarnje poslove, od 21. ožujka 1801. br. 35236. ex 1890. glede naknade troškova z& plienitbti 1 obskrbu msrve, zatečen © u nedozvoljenoj paši u šumi. U svrhu razjašnjenja ustanova §. 64. gum. zakona od 24. lipnja 1857. odnosno od 3. prosinca 1852., po kojih se imadu u kvar, koji se^nadoknadjuje za marvu, zatečenu u nedozvoljenoj paši n šumi, računati i oni troškovi, koje je prouzročila pljenitba i obskrba marve: nalazi kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, budućeg ravnanja i obdržavanja rad! priobćiti što sliedi: ´ Lugarsko osoblje dužno je u smislu §.63 . šum. zakona marvu zatečenu u nedozvoljenoj paši u šumi primjerenom silom iz šume odtjerati. Ako je marva kakovu štetu počinila ima lug. osoblje pravo preduzeti privatnu pljenitbu na toliko komada marve, koliko je dostatno za naknadu zaistapočiBJenogkvara. Ako za marvom ide pastir, može se taj prisiliti, da marvii iz šume iztjera, U slučaju onom, ako je po lugarskom osoblju ´marva sbog počinjenog Šum, kvara zaista uhićena i pritvorena, imadu se vlastnici privatnih ili občinskih šuma u smislu 8. 64. šum, zakona u roku , od 8 dana s vlastnikom zaplienjene marve nagoditi ili podjedno s prijavom o prekršaju, koji je ugonom marve n šumi počinjen, kod nadležne oblasti u smislu §. 68. Šum. zakona tražiti naknadu počinjenog kvara, u protivnom pako slučaju mora se zaplienjena i pritvorena marva povratiti vlastniku marve. Ako je vlastnik zaplienjene marve nepoznat, imade vlastnik šume potražiti naknadu za počinjeni šum. kvar kod redovitih sudova. Zaplienjena marva ima se povratiti vlastniku marve i onda, ako vlastnik marve pruži primjerenu sigurnost za naplatu počinjenog kvara. Osim kvara, koji je po zapHenjenoj marvi u šumi počinjen, dužan je vlastnik marve još naknaditi i one troškove, koji su kod plienitbe i obskrbe pritvorene marve u gore spomenutom roku nastali. Da uređujude oblasti kod preračunavanja pljenitbene i prehranbene pristojbe, ubrojive u šumsku odštetu, jednolično i na nekom stavnom osnovu postupati uzmognu, nalazi kr. zem,, vlada glede spomenutih pljenitbenih i prehranbrenih pristojba odrediti, što sliedi: Lugarskom osoblju pripada: A. za pljenitbu : 1. za odraslu rogatu marvu i svinjče, ter za konja, mazgu i osla od komada 21 nvč. 2. za nedoraslu marvu naznačenu pod toč. 1. zatim za kozu i ovcu od komada 10 nvč. 3. za odraslu perad od komada 3 nvč., napokon 4. za nedoraslu perad od komada 1 nvčo B. zaugo n u pritvor. Za svaki komad marve bez razlike po jednom kilometru daljine 4 nvČ. Pristojba za pljenitbu i ugon pripada lugarskomu osoblju, zatečeli marvu u nedozvoljenoj šumskoj paši s pastirom ili bez pastira, samo za zaista zaplienjenu marvu, i to samo za toliko komada, koliko je dostatno za naknadu počinjenoga Šumskoga kvara. Primjerice: lugar je zatekao u šumi u nedozvoljenoj paši 40 komada goveda, koja su počinila kvar u vriednosti od 60 for., te je zaplienio 3 komada goveđa, koja prema svojoj vriednosti pružaju dovoljnu sigurnost za naknadu kvara. U tom slučaju pripada lugaru 21 X ^ = ^^ ^^^´ "^ ^^^ pljenitbene pristojbe (pod A), a osim toga za ugo n od 3 komada goveda još 3 X 4: = 12 nvč. po jednom kilometru daljine (pod B.) A. Za prehran u zaplienjene i pritvorene marve pripada po §. 64 Šum. zakona za vrieme od 8 dana sliedeča prehranbena pristojba: |
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 40 <-- 40 --> PDF |
_ 184 ^ 1, za prehranu marve od Vi do´ ´^4 i V« do ´yn 2a komad odrasle marve, za sTinjSe, koi^ja, mazgu i osla 2a svaki daB po 14 BOV6. 2. za komad marve nedorasle, koja je pod točkom 1 navedena, zatim za kozu i ovcti od komada 7 avS. za svaki dan do5im od ^´s—^Vio pripada polovica od gore na^naSene prehranbene pristojbe, naime ad 1. 7 nov5. i. ad 2, S^z nv6. od komada za svaki dan i napokon 8. za 1 komad peradi za svaki dan 2 nov6. Pr^hranbena pristojba pripada onotnu, kojemu je marva u prehranu predana. Ova naredba izdaje se´ na sve kr. žup. oblasti, na područna gradska poglavarstva, na sve zamjenike vladinih povjerenika područnih imovnih obćina na obaviest dotičnih gospodarstvenih ureda i imovnih obćina, na kr, šum. ravnateljstvo u Zagrebu, na kralj. nadšumarski ured u Tinkovcih i na kr, šumarski ured u Otočcu. Okružnica o škodljivosti bagremova ervoa (Leeanium robiniarum.)^ Budući da je jedna vrst crvca (Leeanium) navalila na bagremove (akacijine ili kapinske) sume, stoga sam nastojao oko toga, da se prouči prirodOpis toga crvca po zemaljskoj entomoIogiSnoj pokusnoj postaji i za to opredieljenom povjerenstvu, kojemu bje zadaća, da ujedno izvidi i prouči škodljivost crvca, te u koliko bi od potrebe bilo, da izvjesti o obrambi te utamanjenju toga crvca. Na temelju primljenoga izvJesća od povjerenstva prlobćujem slieđeĆe: Bagremov ervac umnoža se godimice samo jedanput, jer u srpnju iz jaja izlazeća HSinka svršava svoj život u svibnju sliedeće godine. Početkom se srpnja Izlegu svietlo-žutkaste ličinke, kojim je tielo zaokruženo, te nalikuju na malen Štit, kojega duljina iznaša. 0´35, širina pako 0´20 milimetara; na zadki imadu ličinke po dvie 0´14 milimet. dugoljaste četine. Kad ličinke izlaze izpod Štita mrtve ženke, odpute se odmah na soČne grane bagrema osobito pako na lišće i to ponajviše na dolnju stranu istoga, djelomice na petljiku i na svježe mladice. Došavši na zgodno, mjesto, priliepe se na biljku, da sišu iz,nje sočnu hranu. Nakon mjesec dana preobrazi se ličinka i dosegne duljinu od O´G milimetara. Sredinom mjeseca kolovoza preobražuju se ličinke po drugi put, te su sada već preko . 1 milimetar dugačke, tielo im postaje sve deblje a boja im potamnjuje^ Nakon toga vremena opaža se nekakovo gibanje kod ličinka, koje su do sada mirno, nepomično, sisale, a napreduje gibanje približavanjem jeseni. Sad već ostavljaju ličinke polagano Hšće i mladice, povuku se na grane i na deblo, dapače i na suho granje, koje na zemlji leži, pak si traže stan za zimu. Freseljivanje to traje, dok nepane lišće s. bagteraa, ´ Ličinke, koje dok su mlade mogu se i vjetrom preseljivati, zaklone se hrpimice na doljnjoj strani granja, ter na južnoj strani debla, gdje pre^imuju, ali nalazimo i na zemlji gdje koju ličinku, koja se u suhim granama i na grmlju zaklonila. Zimom uspavane čekaju na proljetnu toplinu, koja je redovito sredinom ožujka probudi. Iz sna probuđjene ličinke postale su od sredine kolovoza ili nješto bjelije ili su primile smedjo crvenkastu boju. Zatim se spremaju na put, te se u drugoj poli mjeseca ožujka povuku na prosio godišnje mladice drveća, (kad kad i na dvogodišnje mladice.) Dospjevii na sgodno mjesto, zabodu se kljunom u tanku koru, i naseiivši se tako stalno, počmu opet marljivo sisati bilinski sok i rastu dalje. Ovo proljetno prese- Ijivanje je tako brzo, da su već početkom mjeseca travnja sve ličinke na tankim granama prilepljene, dapače već su se po treći put preobrazile te narasle popriečno do 1 i ^/s milimetara duljine. ^ ^ Ovu okružnicu izdao je kr. ugarski ministar za poljodieljstvo na sve područne kralj, državne šumarske oblasti odpisom svojim od 21. siečnja 1891. br 60231—1/4 ex 1890, ´ ". . ´ ´ ´ I * |
| ŠUMARSKI LIST 4/1891 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 185 « Sad se ličinka sve više razvija, a time se pomnožuje Škodljivost, koja nastaje nsiled izaisavanja biiiuskoga soka= One Jičhike, iz kojih de ženke postati, upoznati možemo već sad po njihovom okrugljaetijem i bržem uzrastu. Oko 20. travnja preobražuju se ličinke po ćetvrtl put, to su sad VQ6. ^^jt do 3 mm. duge i 1^/2 do 2 mm. široke ali ploaiia^te. Podpar.u velič´Inu posU>:^mi po.^erkom * mjeseca svibnja, kad im se jaja usiied oplodjenja s mužavinia brzo započmu razvijati. Mužake opažamo u posijednim danima mjeseca travnja. One ličinke, od kojili de se mužaci razviti, upoznat demo po njihovom vitkijem stasu već nakon treće preobrazbe. Kasnije oko 20. travnja pokriveno su ličinke bieiom koritastom tankom ko/ieoin. pod kojom je sakriven crv^ mužkarac providjen krilcima. Iz ove kukuljice izvuče se sad ffotov mužak, Mužak je dakle B krilcima urešen mal živahan crvac, koji po svojoj vanjštin; nalikuje malenoj mušici. Duljina mu je 1^/4 mm., boja svictla, crljenkasto - smedja, a glava i prsa nešto tamnija. Na prozračnim krilima, koja se preko zadke protežu, opazit ćemo nekoliko smedjih žilica, ticala imadu duljinu polovice tiela; a sastoje se od 9 ČlanČića; na kraju zadke imade mažak dvie tanke bielkaste dlačice. Budući da u mužaka nisu razvijene ni čeljusti ni kljun, to se ne brane, a jedini im je posao oplodjenje; za koju eu svrhu providjeni kljnnastim bodljem (penis) od 0´40—0´42 mm. duljine, kojim oplodjuju vi^e tisuća jaja ženkS,. Parenje se obavija početkom svibnja, svršivsi mužak svoju zadaću pogine, a ženka tek sada počne rasti, to prima upravo usiied razvijanja jaja karakterističan oblik. Posve razvite ženke su tamnije iii svetlije smedje boje, okruglastijega debljeg uzrasta različitih dimenzija. Najveći eksemplari dosegnu daljinu od 55 mm. te 3 ,2 mm. širine, a isto tako su i debele, Tieio im je malo ne sasvim jajima izpunjeno, koja sredinom mjeseca svibnja započnu leći. Nesenjem jaja povuće se trbušna koža prama hrbtu takoj da se nesenjem posliednjega jajeta posve priliepi na otvrdnuti hrbat. Redovito koncem svibnja pogine ženka, te pokriva vlastitim tielom izneSenu hrpu jajeta. Kod većih ženka iznaša množina iznešenih jaja preko 3000 komada. Eliptična biela jajažca Sine nam se kao sitan prašak, do kojega početkom mjeseca srpnja nov rod izlazi, a pod štitovi, koji na kori učvršćeni ostaju, nalazimo samo mekinjasti preostatak IjuŠtica, Bagremov crvac napada zdrava kao i nezdrava stabla kao i cieie sastojine, ipak bude ponajviše napadnuto potisnuto drveće, na nadkriijujućim pak stablima nutarnje \ do\n]e i granje, a osobito doinja pola granja, jer crvei rado traže od kiše i vjetra za^ klonjena mjesta. Neda se doduše dokazuti, da je bagremov crvac uništio pojedina stabla ili sastojine, nu nema dvojbe 0 škodljivosti toga zareznika. U travnju i svibnju razvijajući ee crvci oduzimlju mnogo soka, te na liSću šiša jući ličinke izkvare li^će tako, da po>:uti i prije normalnoga vremena odpaaa;^ neposredno kvare bagrem ovo životinje osim toga i time, što opogane površinu hš^a, na kojoj se tim laglje razprostranjuju glivaši, osobito pak parasit famago. Drveću nanesena Šteta pojavljuje se time: _^_ ^ a) što zaostaje razvoj lišća i mladica, b) Što se jedno i dvie gouisnje mlaaiee sasvim ili samo vršak njihov suši; c) što se pospješuje osušenje potisnutih stabala i po^ tisnutih grana pojedinih stabala. , ., ^ , Ovo oStećivanje nije pogibeljno po oue bagremove sastojine, koje na prikladnom t!u rastu, osobito cak ne osjedaju v´ia života ra.vija, te se za ostali ra.voj Ušća i mladica u sliedcdim mjesecima naaoknadi^ |