DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 14     <-- 14 -->        PDF

^ 200 — ,


i- ne u onoj množini kao u iztočnih Alpah ili na Karpatih, Ako je pojedince
porastao, tad mu se daleke grane šire lepezasto. Velika mu je ciena u tome,
lio daleko puzajoći korjen pridržaje orušine i kamenje, dapače ga medju granam!,
kad se ruši zaustavlja. Žilava je borić života, jer malo ne zatrpan u kamenju
buji i raste. Prvi smo put stupili u pojas borića i drugog alpinskog
bilja na Velikom Kisnjaku, a poslije na Velikom Sniežniku, odkuda prelazi na
susjedni Mali Sniežaik, Medvrh (Planinu), Guslice i Jelenac u kotaru ćabarskom,
koji mu obrubljuje svu tjemenicu« Na Medvrhu ima pojedinaca, kojim
deblo ima u objamu 60 cm.


Još će te na Sohom vrbu iznenaditi jedan alpinski grm, a to je opjevana
gorska ruža (Rhodođedron birsntum, Alpenroschen).


Gorske se ruže razlikuju vazdazelenim lišćem, velikim, svojim srodnicam
(Ericaceae) nenalicnim cvietom. Kod nas porastu kao grm, nu u tropijskib i
subtropijskih šumab Indije kao visoko stablo (R. arboreum). Na planinah himalajskih
ima ih mnogo vrsti, gdje stvaraju guštike ili živu kao nametnice na
kori drugoga drveća, te svaka visina gore ima svoje vrsti.


Naša gorska ruža poraste samo na poldrug stopu visoko, malih je i grbastih
grančica, eliptična, na okrajku sitno rovašena trepavasta lišća. Ovo je
u početku žutkasto, na naličju rdjastimi žljezdicami posuto, s toga pjegavo.
Prekrasni, kao karmin crveni i lievkasti cvietci imadu 10 prašnika i jedan pestić.


Gorska ruža raste u nas i na Kleku, Velebitu, gdje uspieva i Rhodođedron
ferrugineum (Rostblattrige Alpenrose). Ima je na Ribnjaku, Sniežniku velikom
i malom? s kojega se spušta do Srebrnih vrata. Na Medvrhu je obična
po travnatih obroncih sa iztočne strane, gdje smo ju g. 1885. još 10. kolovoza
našli cvatuću, dočim je na susjednom vrhu Guslice odcvala bila. ITz nju cvao
je bjelolist (Edelweiss, Leontopodium alpinum), Laserpitium m.arginatum, L,
peuceđanoides, Pedicularis verticillata, Hieracuim fIexuosum i Achillea ClaveniB.


Nu nigdje ne nadjosmo gorsku ružu tako mnogobrojno kao u dolini brodskoj
(gorskom kotaru) iznad izvora potoka Male Bjelice, uz put prama špilji
Hajdevoj hiži, gdje je pregusto porasla u visokih grmovih sa risjem (Erica
carnea) i miomirisnim sunovratom (Narcissus poeticus). Iz one visine spušta se
gorska ruža i u dolinu, jer je ima pred izvorom M. Bjelice sa drugim riedkim
biljem.


Pod Suhim vrhom počima onaj zanimivi predjel, kojeg radi strahote prirodne
zovu Pakleno. Pun je poaikava i dolina, pun zubata stienja, a nemanjkaju
snježaice sa vječnim sniegom.


Takovi! jednu snježnicu okružava šuma omorike. Ima tu omorika, koje
su na stiena kao posjele, kraj debla razpuzao se kamenom, kao da je od tiesta
dočim se korjen težko probija, lamajući tvrđu kam. Po pećinah bviji krasna
Campanula rotunđifoiia, Bellidiastrum Michelii, Hieracium Jacquini, Moehi-ingia
muscusa, S´axifraga aizoon, Achillea clavenae, Corjdalis ochroleuca, Erigeron
slpinus, Saxifraga rotunđifoiia, a od šaša Carex tenuis (G. com.pressa), koju
poznasmo dosele sa Visočice i Plisevice u Lici. Nu što je značajno za hlad