DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 209 ~ Zakonodavac Je nadalje za podlogu za obračunavanje odšteta uzeo neki kvantum drveta (2 c´, 4 c^ 8 cO i to drveta kao gorivo srednje vrsti. Akoprem se svaka šteta nanesena šumi in ultima linea osvećuje na drvnom prirastu, to ipak mislim, da nije.shodno, da se za. sve moguće štete, koje marha šumi naaieti može, uzimlje jedna te ista jedinica za podlogu kod obraćunanja odštete? isto tako kao što ne bi raeijonalno bilo, da svu drvnu gromadu, koju šuma producira, sortiramo u dvie vrsti i to L kao gorivo, 2. kao tehničko drvo; dočim mi u istinu klasificiramo ciene po debljini, duljini, ciepkosti itd. Nadalje se namiče i to pitanje: zašto je za podlogu kod obračunavanja odšteta uzeto gorivo srednje vrsti, a da nije rečeno od koje vrsti drva —jer ciena jasenovog i topolovog goriva različna je za gotovih oO^o´^ Napokon se može i to pitati, zašto je za podlogu ožeto baš gorivo drvo, a ne tehničko, jer cilj i zadaća bar većega diela šuma jest, ^da uzgaja šumu sposobnu za tehničku porabu, a ne za gorivo. — U zakonu samom ođređjena je medjutim i sama ciena drvu, koja za podlogu odštete služiti ima, tako da je usljed toga drvDa podloga više manje iluzorna, a kao prava odšteta fungira 4, 8 i 16 novčića. Zakonodavac idući tim putem imao je možda u misli, da obračunavanje oditeta što većma ujednostavni, te je u tom i uspio, — nu usudili bi se reći, da je uspio na štetu šumovlastnikas* jer da je gornja odšteta od 4, 8 i 16 novčića ne samo premalena, nego da ni ne odgovara svakoj vrsti štete, mislim, da će mi većina šumara priznati Sada ćemo preći na sam razmjer 1. 2. 4., za koga smo gore već spomenuli, da nam se ne čini opravdan. Da i jedno i drugo, i nizinu odštete i neopravdanost gornjega razmjera što jasnije predočimo, razmotrit ćemo štetu, koju rečene tri vrsti blaga u pojedinih stađijih starosti sastojine šumi nanieti mogu, U tu svrhu razdielit ćemo obhodnju u šest stadija, i to u: Ai == predzabrana u prvoj | . A^ = „ u trećoj/ §^^^^^5 .V B = žirom posijana ploha; / : C = 1—15 godišnja branjevina; D = 15—25 , „ E = 25—80 godišnja sastojina ili dok šuma ne pođje ploda nositi; F = 80 do predzabrane t. j . od dobe, kada podje šuma roditi, pa sve dok se ne zagaji u svrhu naravnog pomladka. Stupanj škodljivosti označit ćemo sa: 1. kad je šumi malena ili nikakva šteta nanesena; 2. kad je šumi oveća šteta nanesena; 3. najveći stupanj štete nanesen šumi. Napokon mi je još reći, da imam na umu slavonsku posavsku šumu: Ad Ai. Predzabrana u prvoj godini t. j. u svrhu naravnog pomlađjivanja zabranjen je u stanoviti predjel šume ugon marhe. Šteta, koju u tom stadiju marha počiniti može, jest kod: -.´ \ , 14 |