DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 19     <-- 19 -->        PDF

^^ 211 ~
je škođijivija staroj sastojioi (As A2 F) izuzev poziciju B; dočim je konj i go


vedce škodljivije mladoj sastojini, L j. C i D.


Iz toga sliedi, da bi za obračunavanje odšteta mjesto dosadaoje jedne,
morali imati tri glavne podloge. Te tri podloge dobiti ćemo, ako gore navedene
brojke škodljivosti razdieiimo po njihovoj naravi a tri glavne grupe i to: I. grupu
sačinjavale bi pozicije E i (, a to je oua grupa, za koju se je i dosadaDJi šumski
zakou u §. 5. prilog I) pobrinuo. Mi bi ovdje jedino iztakli. da naru se čini,
da je taj §, 5. preveć ukočen, u koliko uaimc sve vrsti kultura i sve vrsti drvlja
jednom te istom mjeroin odštećuje. Na mjesto toga načina valjalo bi uvesti
proračunavanje odšteta po Pressler-H´ererovoj metodi, kojemu obračunavanju
imao bi se za podlogu faktični izdatak za kulture i ine upravne troškove staviti.


IL grupa bila bi oaa, u kojima obje vrsti marbe (a i b) najmanj u štetu
šumi nanose, a to su za krmad pozicije I>% E i C a za goveda i konje A, B, E i F.
IIL grupa napokon bila bi ona, u kojoj obje vrsti marbe najveć u štetu
šumi nanose; a to su za krmad pozicije Ai,,A2 i F, a za goveda i konje A2, C i D.


Sazsudi]iiO li sada, koja i kolika bi imala biti odšteta u IL grupi, to u
prvi mab viđimoj da šteta, koju marha šumi u tom stadiju njenog razvitka nanosi,
sastoji navlastito u oduzeću stanovitof^a kvantuma paše. — koliki je pak
taj kvantum paše, to je težko ustanoviti, jer se isti kvantum niienja po starosti
i gustoći sastojine i po inib stojbir skih odoošajih, — nu toliko stoji, da su i
konj i govedče kadri jedan te isti kvantum oduzeti, te da bi za iste trebalo
jednako veliku jedinicu za podlogu kod obračunanja odštete uzeti, a ja bih kao
takovu uzeo đosadanju odštetu za konja, t. j , IG novčića kao za konja, tako
za govedče, Krmče, koje se osim paše i rovom brani, te posto rovanjem donekle
koristi šumi (u tom stadiju), i to: bržim raztvaranjem stelje u humuSj omogućenjem
cirkulacije zraka u tlu itd., s druge strane pak oštećivanjem žilica
i škoditi može, — to bih ja za isto uzeo tri četvrtine konjske odštete, t. 3.
12 novčića. Uzme li ae u obzir, da je krmče teže opaziti u sumi, da ga je teže
stjerati u hrpu i izćerati van, onda je gornja odšteta više premalena, nego prevelika.
Prema tomu imamo dakle za osnovnu odštetu, t. j . za onu, gdje je najmanje
kvara za konja i govedče IG, a za krmče 12 novčića.


Prelazeći IIL grupi, u kojoj rečeno blago šumi najveću štetu nanosi, vidimo
— kako smo već spomenuli — da krmad tu štetu nanaša staroj šumi
(odnosno sjemenu), dočim konj i govedče poimence mladu branjevina zatiru. —
T:zm.emo li, da je krme kadro na dan 5 litara žira požderati i pošto 1 litra
polag sadanjega tarifa ln> nove. stoji, to bi odšteta za žir iznašala 1*6 X 5
= 8 novčića, a s osnovnom odštetom, ukupno 12 + 8 = 20 novčića. Prem a
tomu bi dakle za pozicije At A2 i F odšteta za krmče iznašala
20 novčića.


Nešto teže bit će za konja i govedče odštetu za tu grupu proračunati;
ta se naime sastoji iz oštećenib t. j . pregriženih, pogaženih, izčupanih itd, mladih
biljaka, a množina istih rezultira opet iz bolje ili lošije paše, iz gušćega
ili rjedjega stanja mladih biljaka. Uzmemo li popriecao, da konj ili vol pasući