DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 213 ~ tako predložio sam ja odboru trgovaca i industrijalaca u Marseille-u, koji me je imenovao svojim izvjestiteljem, izvješće o toj stvari s molbom, da se dužice i drvo podpunoma izuzmu od cariue. Uslobodjujem se, te vam jedan primjerak toga izvješća ovdje u priklopu pripošaljem" itd. Radi važnosti samoga predm.eta« o kcme se radi, donosimo clenjenim čitateljima u prievodu izvješće B. Gairard-a sina. Odbor za trgovinu, industriju i pomorstvo u Marseille-u dao je to izvješće u po:?.ebn()j brošuri štampati, a tako ga i mi primismo sa prijateljske strane. Čitatelji će taj naći u krati našu šumsku trgovinu, naročito se u glavnom odnosi na prodraju r}aši]i brastika. Brošura počima kratkim govorom Gairard-ovim, a poslie toga sliedi redomice razredba pojedinih carinskih ustanova, koje su naperene na inozemske dužice i drvo. Svakomu će udariti u oči željezna volja sadanje fiancezkc viiide. što no provejava sve nabrojene zaštitne nemani, a koje ustaju, da inozemskoj šumskoj robi zatvore vrata francezkih tržišta. Francezki trgovci šumskom robom te industrijalci sami će najviše novom carinskom tarifom štetovati, pa nije čudo, da se je tamo razmahala po cieloj zemlji živahna agitacija i to baš naročito proti onim carinskim ustanovama, koje se obaraju na inozemsko drvo i dužice. Pa da čujemo izvješće g. B. Gairarđ-a sina. Gospodo! Odbor za komercijalne, industrijalne i pomorske probitke pozvao nas je, da mu podnesemo izvješće o- zakonskoj osimvi, koja se odnosi na uvedenje ncvih carinskih tarifa, pogledom na drvarsku granu i njezine proizvode, te pogledom na inozemsku dužicu i vjerovatne posljedice, što bi ih ta osnova mogla imati za ovu partiju. Čast nam je dakle, da vam izpostavimo opažanja, koja su nam se nametnula te studiju, kojom smo se pri tome pitanju bavili. Mi držimo gospođo, da će s obćenitoga gledišta apMkacija carine onakove, kakovu vladina carinska osnova traži, biti znamenita prepreka sveukupnoj trgovini, napose pak trgovini inozemskim drvom i dužicama, pa da uza sve to carina, naperena na inozemsko drvo i dužice^ niti će biti ođ znatne pomoći trgovini francezkog drva,i dužica, niti agrikulturi, kojoj protekcijonisticki odbori u pomoć digoše zaštitnu carinu, a niti šumskim posjedima, u ime kojih zakonska osnova tarifu zasniva. Osim toga agrikultura, uzevši ju sveukupno, u njezinoj universalnosti nije direktno pri tome pitanju interesovana, jer je pozitivno svakome, da je šumski posjed jedino apanaža države, nekojih obćina i zemaljskih veleposjednika, dakle samih povlaštenika. Velika množina poljodjelaca i malih posjednika, a tih je u Francezkoj sva sila, ne posjeduje šuma; ako ih nekolicina imade nešto stabala, njihovi proizvodi su im nuždni za potrebe njihovih majura i za potrebe same agrikulture. |