DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 214 —


Ni šumski posjed ne će iniafci veće koristi od predloženih cariiiskib tarifa.
Mi se nadamo, da ćemo to dokazati, da iuiportirano gradjevno drvo, upravo
tako, kao i importirana dužica, niakar im u Francezkoj i ima srodnih, čine
francezkim proizvodima utakmicu ne samo cienoin, nego i znamenitijim kvalitetom,
osobito povodom lasnoće pri izdjelavanjii, a to je druga ekonomija.


Čitav sviet bez potežkoće priznaje, da je rukodjelstvo u Francezkoj, osobito
na jugu vrlo razvijeno. To je faktor, kojemu je surovina cesto primorana,
da se privioe, ili barem^ s kojim treba da računa. Taj slučaj tiče se gradjevina
i bačvarstva, pa ne izmakoše tome zakoni


Bilo kako mu drago, smatramo svojom dužnošću, da se energično ogradimo
proti onome, što je rekao naš nepomirljivi fiskalni neprijatelj, senator
Gaiilv, bilo pri vladi, bilo u sjednicama vrhovnoga vieća za trgovinu i industriju,
0 manjem kvalitetu francezkog gradjevnog drva i dužica. Oboje ima uzajamne
vriednosti, nu francezko drvo i dužica u velikom su nazadku, što se
mnogo teže izdjelavaju te im je upotreba skuplja.


Šta više, danas postoji navada, što ju Je drvarska i bačvarska trgovina
ustanovila prije mnogobrojnih godina.


Pat, ukus i prihvaćene navike ne će se ništa ili jedva malo proraieniti.
Carina morat će se plaćati na korist državne blagajne, a na štetu trgovine,
industrije i sveukupnoga naroda. Napokon sve će poskupiti, a eksporfiaciju
stignut će prepreke, s kojima imat ćemo posla. Članovi sadanje vlade, koji su
u obće ekonomisti, čini rni se, da rdjavo sude o stvarima slobodnoga prometa.
Vidi se, kao da zaboravljaju, do kojega stepena prosperiteta popelo se javno
blagostanje u Francezkoj pod gospodstvom slobodnoga prometa. Oni zaboravljaju
na korelacijn, koja postoji medju slobodnim prometom i velikom knjigom javnih
prihoda, čini se, da oni sbilja smeću s uma, da država ima prihoda, pače ne
vide, da se ti prihodi pomnožavaju, ako se javno blagostanje u naprednoj proporciji
pomnožaje.


Država baveći se sama gospodarstvom, tim rnanje će voljeti, da pod sobom
jamu kopa, nego će morati, da ga neprekidce upotrebljava onamo, da umanji
javne daće.


Za ono nekoliko primjerice 50—100 milijuna, što će ih država godimice
prigospodariti putem zasnovane carine, a na uhar uživaoca rente, tih povlaštenika
dobrobiti, zakržljavit će usljed logičnog poskupljivanja svega u dvostrukoj,
trostrukoj, a možda i u neproračunivoj proporciji, trgovina, industrija, radnik
pa 1 rentir, jednom riečju sav narod ukupno.


Kad bi mi poprimili fckalni sistem, što nam ga se predlaže, da ga primjenimo
za vrieme od 30 godina (Rože sačuvaj!), kako no smo ´ uživali onaj
slobodnoga prometa, naša francezka banka ne bi mogla, a da bez prikora. bez
potresen]a i bez udarca svojoj gizdavoj englezkoj rivalki uzajmi 75 milijuna
franaka u zlatu, kao što je to mogla ućiaili nedavno.


Mi sudimo dakle, da u tim utanačenjima vlada prekidajući tradiciju,
koja je uviek uvažavala gradjevuu šumsku robu i dužice poput neoporezive