DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 223 :— Maogo Sešćej nego li taj karbonat, nalazi se željezni ili sumporni kucađan (Fe S2) u smjesi s ugljenom; nu ta primjesa djeluje veoma štetno na kakvoĆE ugljena. Primjesa ta prepoznaje se odmah po njezinoj zlato-žutoj boji i živahnom kovinskom sjaju. Kod izgaranja ugljena s tom smjesom razvijaju se razne plinovite sumporne sveze, koje ne samo da smrde već i oštećuju bakrene i mjedene sastavine strojeva. Pristupom kisika iz zraka raztvara se sumporni kučadan veoma lako u zelenu galica i sumpornu kiselinu. Uslied tog raztvaranja, koje ujedno i povećavanje objama prouzrokuje, popuca i razpada ugljen s jedne strane, a opet se i kemično promjeni i tim na dvojaki način od svoje vriednote gubi. ^ Istovrstnost postanka ugljenih naslaga uvjetuje, da sve ugljene pokt^ajine, ma bile one koje mu drago geologicke starosti, u pogledu gradnje s razprostranjenja ugljenih naslaga te kakvoće priraješanog kamenja: mnogovrstne zajednicke temeljne uvjete predočuju. U pojedinih slucajevih prikazuju nam se svakako najraznovrstnije modi« fikacije, koje svagda ovise od nijestnih ođnošaja. Uz ugljen, razna mineralija dolaze u ugljenili naslagah još i tamni škriljevac i škriljeve ile s bilinskimi ostanci, koje u pi-avilu obkoljuju ugljene naslage. Ponajpače na temeljnici ugljenih naslaga nalazi se većinom ilovasta škri- Ijeva naslaga, u kojoj se panjevi i koreni bilina, koje su ugljen producirale još u prvobitnom naravnom položaju nalaze. U prostorih medju ugljenih naslaga nalazi se pak pješćenik, koji sa škriljevcem tvori glavnu sastavinu ugljevitog gorja; a samo u onih ugljenih naslaga, koje su uplivu mora izvržene bile, nalazimo vapnence. Eazprostranjivost i debljina ugljenih poljana, kao što i pojedinih naslaga veoma se mienja. U obće se ali može reći, da su ugljene poljane karbonske -.periode više razprostranjene a i više naslaga sadržavaju, nego li one mladjih, formacija, a navlastito od onih terciarne dobe, Nu karbonske kameno-ugljene naslage naproti tomu zaostaju pogledom na debljinu za terciarnimi smedjo-ugljenimi naslagami, jer dok su prvanja debela većinom samo 1 — 5 met, riedko 10—15 met, to potonje obično 15—26 met., a kadkad do 40 met., dapače i 50 met. debljine imadu. Pogledom na množinu ugljenih naslaga je obratno; jer dočim se u smedje ugljenih poljana često samo jedna ili dvije do tri naslage nalaze, to se ove u kameno-ugljenib poljana 100—130 puta u pravilu opetuju tako, da primjerice u južnom Walesu ukupna debljina tih naslaga 7000 met, mjeri. Isto je tako ogromna izmjera kameno-ugljenih poljana i naslaga karbonske periode u horizontalnom pravcu. Stanovite kameno-ugljene naslage Westfalske zauzimaju, kako se dokazalo, prostor od 8—10 četvornih milja; u Englezkoj su se našle pojedine naslage s površinom od 25—30 četvornih milja; nu još ogromniji su obsezi istih u sjevernoj Americi, gdje primjerice navedena Pittsburžka naslaga u Pensjlvaniji polag uvjeravanja Lyela obuhvaća prostor od 690 četv, milja. — |