DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 227 ~
Uzme li se, da će se uporaba ugljeea neprestano u istom razmjeru povećavati
kao što i do sada, to bi onda engiezke ugljene zalihe još samo za
360 odnosno po prvom proračunu za 276 godina doticale,


Njeki Greenweil ocieuio je zalihu podzemnog ugljevlja Engiezke na dan
1, siecnja 1881. god. na 86.840 milijuna tona.


Sva takova računanja davaju samo približnu vriednost pa je i sasma jasno,
da se rezultati istih veoma razilaze. Nu nije jedino mjerodavna zaliha ugljena,
već se imu tuj obazrieti i na troškove produkcije, koji će se svakako povećavati
tim više, što će se dublje morati u utrobu zemlje sizati; đočim će ostale
zemlje, a navlastito sjeverna Amerika, mnogo jeftinije producirati no Englezka.
Kao što je dan danas Englezka središte svjetske industrije, tako može i postepeno
ta uloga preći na sjevernu Ameriku, a kasnije mogla bi to prvo
mjesto zauzeti i Kinezka, zemlja, koja ne samo da obiluje isto tako ugljenom
kao i sjeverna Amerika, već koja je i marljivim narodom napućena, koji svoju
konservativnu odciepljivost djelomično već napušta.


U prijašnjih godina producirale su ugljen Belgija i Francezka inteasivno;
nu danas niesu te zemlje omašnijoj produkciji ugljena više dorasle. Nješto je
povoljnije stanje u Njemačkoj, gdje još nieso ugljevnici ni s daleka tako izcrpljeni,
kao oni a predpomenutlh dviju zemljan, a još je povoljnije stanje u
Austro-Ugarskoj, koja posjeduje navlastito omašne zalihe smedjeg ugljena.


Konačno nam je primjetiti, da bi od ostalih europejskih zemalja mogie
Ilusija i Španija mnogo više ugljena producirati, nego što to do danas učiniše,—
Izvan europejske države troše od svog ugljevnog bogatstva poprečno najneznatniji
dio.


TLiXS X=.A-^^.


Družtvene viesti.


Prinos u družtvene svrhe sa gradnju šumarskog doma. Naš cienjeni 6ian


g. kr. županijski nadSumar u Osieku Ladisiav pl. Kraljevi ć napisao je knjigu pod
naslovom „Fra Luka Imbri šimo vić´S prigodne dramatske slike na spomen izgona
Turaka iz slavonskog kraja, u osmini god 1890. ciena 60 nov$. G. pisac nas je
zamolio, da oglasimo ovu njegovu knjigu us primjetbu, da je naumio ^/s od čistog
prihoda posvetiti kao prinos za gradnju „šumarskog a doma" . Ovaj u istinu liepi
naum je svake livale vriedan te nemožerao ino, a da nepozovemo naše veMtov&ne
sudrugove i prijatelje, da prema mogućnosti svojoj nastoje u dotičnili kragovih, da se
upitna knjiga, koja je u čisto narodnom duhu pisana, čim više raspa6a„ Ta i mi
šumari moramo njegovati ne samo našu seleau struku, nego i sve ostale znanosti gojiti
i kriepko podupirati.
DotiSne naručbe neka se izvole upraviti neposredno na ^. pisoa.