DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 36 <-- 36 --> PDF |
228 Zakoni i normativne naredbe. 2^aredba kr. zemaljske vlade od 12. ožujka 180L br, 9.026, o konačnom izpitu na kr, gespodarskom i šumarskom iičilištu u Zriževcih. Na temelju ustanove § 28. zakona od 21. siečnja 1877, o preustrojenju kr, gospodarskoga i šumarskoga učilišta ii Križeveih, nalazi kr. zemaljska vlada, odjel za umitarnje poslove, u sporazumku s kr. vladnim odjelom za bogoštovje i nastavu izdati sliededu naredbu o obdržavanju konačnoga izpita na re5enom učilištu. § 1. U kr. gosp. i šumar, učilištu u Križeveih obdržaje se sa učenici 3, gosp. i 3. šum, tečaja nakon Bvršenih nauka konačni izpit. Tomu izpitu je svrba iztražiti, kako obćenito, tako i strukovno naobraženje izpitniki i njihovu sposobnost za praktični rad u odabranoj si struci, § 2. Konačni izpiti obdržavaju se pred izpitnim povjerenstvom, koje postoji posebno za gospodare, a posebno za šumare, te se sastoji: a) od vladina povjerenika, koji je ujedno predsjednik povjerenstva; b) ravnatelja zavoda, odnosno njegovog zakoniteg zamjenika; c) onih učitelja zavoda, koji predavaju predmete navedene u § 10. § 3. Konačnomu izpitu na kr. gosp. i šumar, učilištu mogu biti pripušteni: a) oni redoviti učenici, koji su 11. polječe 3, gosp, ili 3. šum. tečaja na ovom ili ravnom mu strukovnom zavodu s uspjehom dovršili. b) Izvanredni učenici i eksterniste. kojim je kr. zem. vlada polaganje toga izpita doz voljela. § 4. Za obdržavanje konačnog izpita ustanovljena su dva roka : a) svršetkom II. polječa školske godine [ljetni rok), i b) odmah iza glavnih praznika (jesenski rok). Ljetni je rok redovitim izpitnim rokom za sve one redovite učenike, koji su iste školske godine s uspjehom svršili 3- tečaj gospodari ili šumar§,j zatim za one izvanredne učenike, koji su iste školske godine polazili 3. tečaj gospodari ili šumari, pa si pravodobno izhodili dozvolu za polaganje konačnoga izpita, ter napokon za one izpitnike, koji su kod konačnog izpita u predidućem ljetnom ili jesenskom roku bili reprobovani na čitavu godinu dana. . Jesenski rok opredieljen je za izpitivanje; a) onih abitorienata, koji su bolešću ili inimi osobito važnlmi razlozi bili zapriečeni polagati konačni izpit u redovitom ljetnom roku ; zatim b) abiturienata, koji su se, da moga biti pripušteni konačnom izpitu^ morali prije podvrči ponovnomu izpitu iz jednoga predmeta 3. gosp. ili šumar, tečaja; I napokon G) onih, koji su pri konačnom izpitu o ljetnom roku ocienjeni samo iz jednoga predmeta redom „nije dovoljan", te im je od izpitnog povjerenstva dozvoljeno, da se o sliedeiiem jesenskom roku mogu iz toga jednoga predmeta podvrči ponovnom izpitu. Eksterniste mogu se uz koji mu drago od spomenuta dva roka podvr(5i konačnomu izpitu, ako si za to pravodobno izbode dozvolu u smislu § 6. ove naredbe. § 5. Abiturienti, koji žele polagati konačni izpit, imadu u tu svrhu predati svoje pismene molbenice, upravljene na ravnateljstvo zavoda, barem dva mjeseca prije izmaka dotične školske godine. Ta molbenica treba da bude obložena krstnim ili rodnim listom, i svimi sVJedoSbami o natikovanjti na kr. gosp. i šum. učilištu. ´ _ Učiteljski sbor prostidjuje zatim u sjednici, po ravnatelju zavoda zato sazvanoj, jesu h om, koji sn se k i.pitu prijavili, „a toliko znanstveno naobrazovani, da bi se igekom vjerojatnošću moglo pređpostaviti, da će izpit 8 uspjehom položiti |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 37 <-- 37 --> PDF |
/ , — 229 — ." One prijavljenike, glede kojih se o tem temeljito podvojiti može, svjetovati de ruvnatelj, neka od polaganja izpita odustanu, a priobdit će to i roditeljem ili njihovim zamjenikom; nu posve izključiti takove učenike od polaganja konačnog izpita nčiteljeki sbor nije ovlašten, dok se konačnom kasifikacijom ne ustanovi, da je učenik za U., poljede 3. teSaja dobio obdi drugi ili tre<;i red. § 6. Izvanredni uSenici i eksterniste moraju si posebnom, po propisu biljegovanom, molbenicom pribaviti dozvolu od kr, zem. vlade, odjek za unutarnje poslove, za polaganje konačnoga izpita. Ta molbenica imade se obložiti: a) krstnim listom, za dokaz da je molitelj jur navršio 18. godinu; b) svjedočbom o ponašanju, izdanom po predpostavljenoj političkoj oblasti; c) točnim opisom dosadanjeg zanimanja i nauka s potrebitimi dokaznlcami. Tako obloženu molbenica imade molitelj tri mjeseca prije izpjtnoga roka, kojega on izpit polagati želi, predati ravnateljstvu zavoda na daluje uredovanje. Izvanredni učenici, koji su najmanje zadnja dva semestra prije polaganja konačnog izpita bili na zavodu kao takovi upisani, ter predavanja polazili, opraštaju se priloga pod b) i c) označenih u toliko, da imadu ipak izim krstog iista priložiti molbenici na kr. zem. vladu sve svjeđočbe srednjih škola, koje su prije došašca na zavod polazili, odnosno svjeđočbe o prijašnjem mom zanimanju u javnoj ili privatnoj službi, Vanredni učenik i eksternista, koj je već prije,kao javan učenik polazio koji tečaj kr. gosp. i Šum. učilišta u Križeve ib, ili drugoga tomu i-avnoga učilišta, ne može se prije pripustiti konačnomu izpitu, nego li svršetkom one školske godine, koje bi, da je redovito nastavio svoje nauke, svršio 3, tečaj gospodara ili šumara. Izvanredni učenici i eksteruiste imadu prije, nego Yi konačnom ispitu faktično pristupe, pred dotičnim strukovnim učiteljem i u prisuću ravnatelja ili od njega odredjenog učitelja, položiti s uspjehom izpit iz svih onih predmeta, koji se na konačnom izpitu ne pitaju, nu koji su za obču strukovnu naobrazbu neobhodno potrebiti, zato i za redovite učenike zakonom obligatno propisani „ Ovi predmeti jesu sliedeči: A, Za gospodare. Fizika, obda kemija, naravoslovje domaće životinje, mehanika, analitička kemija, obče šumarstvo, živlnarstvo^ povjest, literatura i statistika gospodarstva, zakonoslovje, gospodarsko knjigovodstvo, svilarstvo i pčelarstvo, šum. i gosp. graditeljstvo. B. Za šumare. Eizika, obća kemija, agrikulturna kemija, mehanika, obČe gospodarstvo, povjest, literatura i statistika šumarstva, zakonoslovje, šumsko knjigovodstvo, šumsko uredovanje, šum. i gosp. graditeljstvo. Povrh toga moraju se Izvanredni učenici i eksterniste takodjer izkazati, da imadu dovoljnu vještinu u tlovidnom J graditeljnom crtanju. Obseg, u kojem se ovi predmeti pitaju, preciziran je u nankovnoj osnovi, propisanoj za ovo kr. učilište. Izvanredni učenici, koji su prije konačnoga izpita s uspjehom položili semestralne izpite iz svih ovdje navedenih predmeta, oslobodjeni su od toga izpita. Ako si tko lažnimi prokazi pribavi dozvolu za polaganje konačnoga izpita, gubi izdana mu svjedočba o osposobljenju svojvi valjanost, a iz´m toga je takav izpitnik posve izključen od svakoga ponavljanja izpita. § 7. Pošto je tako broj izpitniks približno ustanovljen, izvjestit 6e ravnateljstvo namah kr. zem. vladn, odjel za unutarnje poslove, ter če u svom izvješću navesti, koliko se je u obće izpitnika prijavilo, a poimence naznačiti one, kojim je po zaključku učiteljskog sbora iz sjednice, spomenute u § 5., bilo svjetovano, da sbog nedostatnog predznanja odustanu od polaganja konačnog izpita. Tomu izvješća treba priložiti: |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 230 — a) zapisnik sjednice spomenute u § 5,; b) z&đatke za pismene izpite. Za izpit u jesenskom roku treba odmah na poretku velikih školskih praznika podnieti kr, zem. vladi zadatke zis. pismene radnje. § 8, Konačni izpit dleli se u pismeni i ustmeni i^pit. § 9. Pismeni izpiti moraju se u ljetnom roku obavljati u drugoj polovici zadnjega školskoga mjeseca, a u jesenskom roku prvih dana Školske godine, Eok za oodržavanje ustmenog izpita odredjuje vladin povjerenik. j § 10. Konačni izpit razdieljen je na gospodarsku i šumarsku struku napose, te [ obsiže sliedeće u skupine poredane predmete: ? L Za gospodare . A, Matematička skupina: Aritmetika, algebra, geometrija, | temeljne zasade trigonomelraje i geodezija. | B. Prirodoslovna skupina: zoologija, botanika, mineralogija i geologija. Klimato-j legija i meteorologija, Agrikulturna kemija, C. Gospodarska sknpina: Uzgoj gospodarskoga bilja. Vinogradarstvo, vo(?arstvo i pivničarstvo. Živinogojstvo. Gospodarsko - kemijska tehnologija. Gospodarska uprava, organizacija i taksacija. Narodno gospodarstvo. II. Za Šumare, A, Matematička skupina: aritmetika, algebra, geometrija, trigonometrija, analitika i geodezija, B. Prirodoslovna skupina: zoologija, botanika, mineralogija, geologija i tloznanstvo. Klimatologija i metereologija. C. Šumarska skupina. Sadjenje i gojenje žurna, čuvanje šuma. Uporaba i tehnologija šuma. Šumska uprava, bumska taksacija. Narodno gospodarstvo§ 11. Obseg, u kojem će se pojedini predmeti pitati, ustanovljen je slledeeim ; au mjerilom imade se za prosudjivanje pismenih radnja i ustmenih odgovora izpitnika u obde uzeti svrha, koju učenik kr. gosp. i sum.ar, učilišta polag naukovne osnove polučiti ima. Po tom treba da izpitatelj, gdje je to iole moguče, pita samo važne po gospodarsku i Šumarsku struku stvari, i da se osobito u pomoćnih đisciplinah kani svih potankosti i to navlastito ondje, gdje se znanje poglavito osniva na pamćenju. Prema tim načelom tražit če se iz pojedinih predmeta sUedeče: 1, Za gospodare. A, U matematičkoj skupini. 1. Matematika: Uporaba računstva na praktično važne slučajeve. Poznavanje najvažnijih algebarskih zasada. RieSavanja jedaačba 1. stupnja s jednom i više nepoznanica, i kvadratičnih jednačba s jednom nepoznanicom; iz geometrije : pretvorba likova i proračunavanje njihove površine. Oplošja i usebine tjelesa; iz trigonometrije : glavne zasade za proračunavanje pravokutnih i kosokutnih trokuta, 2. Geodezija : Poznavanje običnih mjeracih strojeva, izpitivanje njihove tačnosti, lakSi popravci. Uporaba geodezije u gospodarskoj praksi. B, U prirodoslovnoj skupini. 1, Prirodopis : Poznavanje pojedinih razreda i rodova životinjstva. Glavne zasade anatomije i aziologije osobitim obzirom na životinje, važne po gospodarstvo. Glavuiji biiinski razredi i najvažnije iz anatomije i fiziologije bilja, Rude tvoreč kamenje; kamenje, njegova svojstva i ^jporaba. Geologija. 2. Meteorologija i k lima tolog ija: Pojavi djelajudi na podnebje. Haznl zračni pojavi, po kojih se buduće vrieme ustanoviti može. 3. Agr i kulturn a kemija : Sastojine bilinskih i životinjskih tjelesa. Hranitba. ^ 4, Tioznanstvo : Postanak tla. Svojstva tla. Razredba, vrsti i prosudjivanje vnednosti tla. .SBnve« |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
. — 231 -" C. U gospodarskoj skupmL 1. Uzgoj gospodarskoga bilja: a) Obći dio : Kazredba i ocjena tla iz gospodarskoga gledišta; obradjivanje i melioracija tla; gnojitba; obćenito o sjemenu, sjetvi, njegi usjeva i žetvi. b) Posebn i dio : Poznavanje svih važnih .gospodarskih bilioa, njihov uzgoj, prirod I na^in spremanja. . Livadarstvo : Poznavanje dobrih livađnih rastlina, (rod trava i leptirnja^a). Pomlađjivanje, gnojitba i njega livada; odvodnjivanje i natapanje; kositba, sušenja i spremanje siena. 2. Vinogradarstvo i vo<^arstvo: a) Vinogradarstvo: Podnebje, položaj i tio. Razredba svih vrsti vinske loze kao i najvažnije o amerikanskoj lozi. Nasad rezitba, pomladjivanje i gnojitba. Uredjenje ioznjaka. Kalamljenje loze. Neprijatelji trsa b) Voćarstvo : Položaj i tlo za voćke. Razdioba voća polag ploda i sjemena Sjemešte. Eazsadnik. Oplemenjivanje, presadjivanje^ kkštreaje ili obrezivanje voćaka, Bolesti i neprijatelji. Poznavanje vrsti voća obzirom na njegovu gospodarsku uporabu, 3. Pivnićarstvo : Vrionica i podrumi ili pivnice. Vinsko sudje (posudje) Pravljenje bieloga i crnoga vina. Pretakanje, nadolievanje i čišćenje vim, Priredjivanje vina za boce. Popravljanje i umnažanje vina. Bolesti i liećenje vina, 4. Živinogojstvo : G-lavne zasade tičuće se razplodaj razvoja, probave i branitbe. Vanjština. Prosudjivanje starosti, Žilni sustav/ Obćenita uzgojna pravila. Pasmine, Uzgoj konja, goveđa, krmadi i ovaca. Najvažnije iz primaljstva i mljekarstva. Glavne mane domaćih životinja. 5. Gospodarko-kemijska tehnologija: Tehnologija vode, škroba i sladora. . Kemija vrienja. Pivarstvo. Proizvadjanje oeta^ Špirita i rakije. Kemija vina. UzĆuvanje drva. Tehnologija mlieka. Opekarstvo. 6. Gospodarska uprava, organ izaći j a i t a k s a c i j a : Potrebita upravna sredstva za produkciju i konzumciju gospodarskih dobara. Kulturna osnova i njezina svrha n poljodjelstvu. Uredjenje živinogojstva, radnje i glavnice. Proračun đohodka od gospodarskih objekata. Najvažniji poslovi i potrebito osoblje kod administracije gospodarskih dobara. Predradnje i obćenita pomoćna sredstva kod taksacije zemljišta. Izračunanje vrieđnosti zemljišta po zemljarinij zakupnini i cistom dohodku. Prometna vriednost gospodarskih imanja. 7. Narodno gospodarstvo: Obćenita narodno-gospodarstvena načela o proizvodnji, kolanju, podjelbi i trošnji gospodarskih dobara. II. Z a š u m a r e : A, U matematićkoj skupini. 1, Matematika: Uporabu raćunstva na praktiĆno važne sluĆajeve. Eaćunanje s algebarskimi cielimi brojevi i Sestnici. Uzmnozi, korjeni i logaritmi. Jednaćbe 1, stupnja e jednom ili više nepoznanica, Kvadratićne jednaćbe s jednom nepoznanicom. Nauk o progresijah. Ra5uii o dobitnoj dobiti. Eačunanje rente. Najvažnije planimetrijske zasade. Površina i tjelesnina uglastih i okrugHh tjelesa. Goniometrija. Trigonometrijske zasade s osobitim obzirom na riešavanja trokuta, i na tom temelju osnivajućih se praktićnih zadataka. Analitička geometrija: Togka, pravac i čunjosjeSmee. 2, Geodezija : Poznavanje mjeraćlh strojeva, izpitavanje njihove taćnosti, lakši popravci. Riešavanje geodetićkih zadaća, zasjecajnćih u šumarsku praksu. B. U prirodoslovnoj skupini. 1. Priro d opis : Poznavanje pojedinih razreda i rodova životinjstva. Glavne stavke anatomije i fiziologije s osobitim obzirom na životinje važne po šumarstvo. Glavni bilinski razredi i najvažnije iz anatomije i fiziologije bilja. Rude tvoreće kamenje. Kamenje, njegova svojstva i uporaba. Geologija. 2. Meteorologija i klimatologija: Pojavi djelujući na podnebje. Razni zraćni pojavi, po kojih se buduće vrieme ustanoviti može. 3. Tloznanstvo : Postanak tla. Svojstva tla. Razredba^ vrsti i prosudjivanje vrieđnosti tla. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 40 <-- 40 --> PDF |
-— 232 — a u,šumarskoj skupinu 1. Sadjenje i gojenje š u m .1 Obćaiposebtia pravila sjeSe Naravno i umjetno pomlađjivanje sumE. Pošumljenje krasa. 2. Čuvanj e šuma : Štete ođ ljudi, domaće životinje, divljači, šumskih zareznika i elemeotarnili nepogoda. Kazna sredstva u svrhu obrane suma. Najvažniji gribovi i bolesti šumskog drveda. 3. Uporaba Šuma i šumska tehnologija: Tehm šumskog ravnateljstva, nadzorniStva i šum. tehničkoga osoblja. Šumski upravni sustavi. Upliv države na šumarstvo. Administracija državnih, ob^inskih, zakladnih i privatnih šuma, Vrieđnost šumskog zemljišta obzirom na ini zemljištni posjed i osebujnosti šumskoga gospodarenja. Oporezivanje šumskoga zemljišta. 0 segregaciji šuma, arondiranju zemljištnog posjeda i udruživanju posjednika šum^. 5. Šumsk a taksacija : Najvažnije predradnje, potrebite za uređjenje šum^. Izbor gospodarske obhodnje i vrsti đrveda u obhodnji. Kockovnina ležećih i stojećih stabala. Prirast i starost stabla. Najvažniji dendrometrijski strojevi. Bazne metode taksacije imenice po popriečnom prirastu i užitnom postotku. GlaVna načela kameralne taksacije i saksonske procjene po razmjernom razdieljenju drvne gromade i površine. Vrieđnost Šumskog tla, sastojine i ŠuraS.. 6. Narodno gospodarstvo, Obdenita narodno - gospodarstvena načela o proizvodnji, kolanju, pođjelbi i trošnji gospodarskih dobara. § 12. Pismeni izp´* proteže se: I. Z a g 0 s p 0 d a r e. A. U matematičkoj skupini: na aritmetiku, algebru, geometriju i geodeziju, B. U prirodoslovnoj skupini: na botaniku, mineralogiju i agrikulturnu kemiju. C. U gospodarskoj skupini; na uzgoj gosp, bilja, živinogojstvo, gospodarsku upravu, organizaciju 1 taksaeiju. II. Z a š u m a r e. A. U matematičkoj skupini: na aritmetiku, algebru, geometriju, trigonometi´iju, analitiku i geodeziju. B. U prirodoslovnoj skupini: na botaniku, mineralogiju i tloznanstvo. C. U šumarskoj skupini: na sadjenje i gojenje aum^, čuvanje šuma, Šumsku upravu i Šumsku taksaciju. § 13, Za pismeni izpit odredjuje se: 1. Iz skupine A. dvie radnje, jedna iz matematike, a druga iz geodezije, od kojih ima prva obsizati 2, a druga 1 pitanje, 2. Iz skupine B. dvie radnje i to: jedna zajednička za gospodare i šumare iz botanike i mineralogije, a druga posebice za gospodare iz agrikulturne kemije, a posebice za šumare iz tloznanstva. Za zajedničku radnju treba zadati 2, a za drugu. 1 pitanje. 3. Iz skupine G, tri radnje i to: a) za gospodare: po jedna iz uzgoja gospodarskoga bilja, — iz živinogojstva i iz gospodarske uprave, organizacije i taksacjie, svaka obradjujud jedno pitanje ; b) za šumare: po jedna iz sadjenja i gojenja šumi i iz šumske taksacije,´a jedna hnd 3z čuvanja šuma, bud iz šumske uprave, svaka obradjujud jedno pitanje. ^ Za izradjivanje radnja iz skupine pod A, i C. dozvoljuje se vrieme ođ pet, a za izradbu onih iz skupine pod B. četiri sata, pri čem treba odbiti vrieme potrošeno za diktovanje zadaća. §14 . Pitanja za pismene radnje predlažu učitelji pojedinih struka iz predmeta, navedenih u prediducem bu , a odabire ih -Fkrlm nA^rSat^^^n. i, . % . D ´ ^ yu.d.mre m viaam povjerenik, koji ima i pravo sam zadavaU .M,tU mje.to oaih, koji «e predlažu. Zi to valja, da dotiSai aSitelji sastave Bmk, z, woj prel«3t po vu´e pitmja, t«r il, , , svaku rađaju na poseb zapečaćena |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 41 <-- 41 --> PDF |
|>i´avodobno pl^edadil hivha.´teljsivtij a ovo ce ih skupa -s izvješćem navedenim u § li f; po&ieti kralj. zem. vladi, odjelu za -unutarnje poslove. § 15, Dane za izradjivanje pismenih radnja određjuje ravnatelj u sporazumku s učitelji izpitateljij prema po vladinom povjereniku opredieljenom roka za ustmeni izpit. Učiteljem je strogo zabranjeno ikomu prjobćiti predložena pitanja, da ih izpitnici nebi možda prije doznali, S istoga´ razloga otvorit 6& i ravnatelj zapečaćene omotke, u kojih se zadatci nalaze, istom u čas, kada treba da izpitnici započmu raditi, i to pred izpitnici u onoj sobi, koja je opređieljena za radnju« Radnje imadu se izradjivati pod nepi*ekinutim nadzorom izpitnomu povjerenstvu pripadajućih učitelja, koji se izraienjuju po redu, sto ga ravnatelj ustanovi. Ovi učitelji dužni su prepriečiti za vrieme pismenih radnja svako, bud ustmeno bud pismeno, obćenje medju izpitnici i svaku porabu nedopuštenih pomagala. Za vrieme nadziranja imade se posebati zapisnik voditi, u koji se ubilježi sve, što se na taj ispit odnosi, a i vrieme, kada je koji od izpitnika svoj izradak predao. Ako koji izpitnik prije odredjena vremena svoju radnju svrši, moraju namah (i to čistopis, ako ga je načinio, i koncept) predati, i ostaviti sobu, u kojoj se radi. U istoj sobi ne smije biti više od 15 izpitnika smješteno. §. 10. Izpitnik, koji poĆini prevaru, bud da od drugoga prepiše radnju, bud da se posluži nedozvoljenimi pomagali, morat će izraditi novu radnju^ koju će mu zadati vladin povjerenik, kada dodje, da obdz-žava ustmene izpite. Ponovi li se takova prevara kod druge radnje, biti oe izpitnik izključen od po laganja izpita u tom izpitnom roku. Ako li pak isti izpitnik i na novom roku počini takovu prevaru, moći će istom nakon godinu dana, i to samo naročitom dozvolom kr. zemalj. vlade, po treći put biti izpitu pripušten, , Na ove posljedice prevare treba izpitnike upozoriti prije, nego li odpočnu pismene radnje. § 17, Pismene radnje izpravljaju izpitatelji dotičnih predmeta, te ih imadu iz vjestnimi za klasifikaciju na kr. gosp. i šum. učilištu u Križevcih propisanimi ocjenami obilježiti, Ocjenjene tako radnje stavljaju se po ravnatelju svim učiteljem, koji su članovi dotičnoga izpituoga povjerenstva na uvid, te ih ovi imaju pođpisati. Eventualni prigovori proti ocjenam strukovnog učitelja, razpravljaju se a sjednici, obdržavanoj prije ustmenog izpita pod predsjedanjem vladinog povjerenika. U ovoj sjednici imade se takodjer vladinom povjereniku predložiti tabelarni izkaz, koji sadržaje osim imena svakoga izpitnika, jošte tri rubrike za sve one predmete^ koji dolaze i, na pismenom izpitu, a dvie za one predmete, koji se na konačnom izpitu samo ustmeno pitaju U prvu rubriku unaša se popriečni red iz semestralnih svjedočba, u drugu ocjena pismenog, a u treću povjerenstvom ustanovljena ocjena ustmenoga izpita, § 18, Oni izpitnici, kojim su po izpitnom povjerenstvu Četiri radnje ili više njih označene neđovoljnimi, medju kojimi se ali bar dvie iz predmeta u skupinah pod C. u § 12. označenih nalaziti moraju, neće se pripustiti k ustmenom izpitu, nego će se reprobovati na godinu dana, § 19, U sjednici, napomenutoj u § 17. i 18,, koju prije ustmenog izpita drži vladin povjerenik s dotičnimi učitelji izpitatelji, ustanovit če se takodjer, koji se izpitnici mogu na temelju popriečnih redova, dobivenih pod godinom i na temelju pismenoga izpita, oprostiti iz kojega predmeta od polaganja ustmenog izpita, nu svakako mora taj popriečni red i ocjena pismene radnje biti iznad ,jdovoljan´^. Vladin povjerenik odlučuje, koliko se izjDitaika na dan izpitati imade, i kako dago ima trajati i?pit iz svakoga predmeta. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 42 <-- 42 --> PDF |
§ 20. Ustmen izpit proteže se na sve u § 10, navedene predmete, § 21. U ime priprave za konačni izpit ne smiju se dozvoliti nikakovi posebni praznici. § 22. Ustmen se izpit obavlja pod predsjedanjem vladinog povjerenika uz^ prisutnost ravnatelja zavoda i nčitelja izpitatelja dotiSnog povjerenstva. Svi dlanovi povjerenstva moraju neprekidno nazočni biti kod ustmenog izpita. 0 nspjeiiu ustmenog izpita sastavlja se posebni zapisnik, kojega vode učitelji, koje ravnatelj zavoda za to odrediste u koji se bilježi svako pitanje iz pojedinib predmeta i ocjena svakoga odgovora po sudu uSitelja, koji za dotični predmet zapisnik vodi. Taj zapisnik ima svaki učitelj izpitateij, Čim je s izpitom gotov, pomno pregledati eventualno dogovorno s drugim učiteljem iste struke izpraviti. § 23. Pošto je sav izpit obavljen, sastat ce se izpitno povjerenstvo u sjednicu, te ustanoviti na temelju izpitnoga zapisnika ocjene iz pojedinih predmeta ustmenoga izpita za svakoga izpitnika, i to oznakami iz propisane skale za klasifikaciju. Tako ustanovljene ocjene ubilježi vladin povjerenik u dotičnu rubriku izkaza spomenutoga u § 17. Zatim 6e na osnovu pismenog i ustmenog izpita i na temelju popriečnih ocjena zadnjih dvajuh semestara ustanoviti popriečne ocjene o napredku iz pojedinih predmeta za izpitnikovu svjedočbu. Iz predmeta, koji se na konačnom izpitu ne pitaju, ali su se tečajem trogodišta predavali, upisuju se izpltnikom takodjer dotične ocjene u svjedočbu s odliiČuim uplivom na konačni rezultat ukupne ocjene izpitnika. 0 popriečnom uspjehu konačnoga izpita odlučuje izpitno povjerenstvo večinom glasova. Kod glasovanja ima svaki član povjerenstva toliko glasova, koliko predmeta on u svjedočbi kao izpitatelj na ustmenom izpitu zastupa, a ravnatelj povrh toga jo§ jedan glas. \ Predsjednik daje samo onda svoj odlučni glas, ako su glasovi ostalih Članova povjerenstva pocjepani u dvie jednake polovice. Izpit može se smatrati uspjelim, ako je izpitnik iz svakoga predmeta đohio harem red j,dovoljan". Zaključak izpitnc komisije ima bez obzira na razni stupanj ocjeni iz pojedinih predmeta glasiti: „osposobljen" ili ,,nije osposobljen" za gospodarsku ili šumarsku strukn. Samo u tom slučaju, ako izpitnik nebi imao nijedan red izpod „dobar", a svakomu ,jdobar" odgovara jedan ^^izvrstan" ili dva „veoma dobar´*, a uz to ima cudorednost, ako se je ova ocienila najmanje ^pohvalna´^, može se isti „s odlikom osposobljenim" proglasiti, - Uspjeh na temelju toga viekoji sadržaje sve rubrike, koje i svjedočba o konačnom izpitu, ´ ´ § 24. Svjedočba o konačnom izpitu ima sadržavati: a) Podpunu domovnicu izpitnika te naznaku, gdje je strukovne nauke svršio, u kojem se je svojstvu prijavio za izpit (redoviti učenik, izvanredni učenik, eksternista) i da li izpit možda po drugi ili treći put polaže. -— b) Ocjenu njegovog vladanja za vrieme čitavog mu boravljenja na zavodu, ako jos nije minula jedna školska godina, odkad je učilište ostavio. — c) Ocjene iz pojedinih predmeta. — d) Sud izpitnog povjerenstva, da li se kandidat proglašuje ^s odlikom osposobljenim", „osposobljenim" ili „neosposobljenim" za gospodarsku ili .šumarsku praksu. Svjedočba ima se biljegovati propisanom biljegom, podpisati od svih članova dotičnog izpitnog povjerenstva i obilježiti zavodskim pečatom. ´ § 25. Ako koji izpitnik nije udovoljio propisanim zahjevom iz jednoga samo predmeta, može ga izpitno povjerenstvo pripustiti k ponovnomu izpitu iz toga predmeta nakon dva mjeseca. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 43 <-- 43 --> PDF |
´— 235 — ^ Taj ponovni izpit, ako se proteže na predmete, spomeuute u § 12., treba polagati pismeno i ustmeno; zato se imaju zadatci za pismene pouovne iapite odmab nakon zaključka školske godine predložiti kr. zem. vladi. Nu jzpitu u jesenskom roku nemože se dozvoliti ponovni izpit iz jednoga predmeta. Izpitnikn, kojemu je ponovni izpit iz jednoga predmeta dozvoijen, izdat ce se privremena svjedočba, u kojoj još nije naznačen cielokupni uspjeh konačnoga izpita, nu u kojoj se izrično navadja, da ce se svjedočba o osposobljenja izdati izpitniku, čim ponovni izpit s uspjehom položi. Ovu de svjeđočbu podpisati samo ravnatolj i dotični predstojnik III. tečaja, a. obilježit če se zavodskim pečatom. Nezadovolji li izpitnik i kod ponovnog izpita, onda spada medju „nesposobljeniini* proglašene, te za njega valjaju ustanove u § 26. § 26. Neeposobljenim proglašuje se izpisnik, ako mu je u svjedočbi napredak iz jednoga ili vise predmeta označen sa „nije dovoljan". § 27. Izpitmk, koji je po izpitnom povjerenstvu pronađjen kao „nije osposobljen", ne može na manje hiti reprobovan nego na godinu dana, Ovakovu se izpitniku izdaje propisana „izpitna svjedočba´´. U tu svjeđočbu valja zabilježiti takodjer rok reprobacije. Prijavljujud se takav izpitaik za opetovni izpit, treba da pridonese svjeđočbu o prvom izpitu. Ako. takov izpitnik opetuje izpit u roku po izpitnom mu povjerenstvu opredieljenom, oprošten je od polaganja ustmenoga^ te eventualno i pismenoga izpita iz onih predmeta, iz kojih je kod prvog izpita dobio u svjedoebi najmanje red „dobar", a uz to su bile pismene radnje oeienjene barem ocjeaom „dovoljan". Zato treba takovim izpitnikom u izpitnu svjeđočbu kod pojedinih predmeta uz ukupni red bilježiti takodjer ocjene pismenih radnja. Ako li se takov izpitnik ne podvrgne opetovnom izpitu u roku, sto mu ga je kod repi´obacije izpitno povjerenstvo opredielilo, tada ima koli pismeni, toli ustmeni izpit u svoj cielosti iznova polagati, Izpitnikj koji na opetovnom izpitu neuspije, može se samo dozvolom kr. zem. vlade, odjela za unutarnje poslove, pripustiti trečem izpitu; a to mu treba takodjer zabilježiti u „izpitnu svjeđočbu". Četvrti se izpit nemože dozvoliti. § 28. Pristojba za konačni izpit opredjeljuje se zs. redovite učenike s deset forinti. Od ove pristojbe oprašta za prvi put kod dokazanoga izvanrednoga siromaštva učiteljski sbor u sjednici u § 5. navedenoj. Od Školarine u zadnjem semestru oprošteni učenici plaćaju polovicu izpitne pristojbe. Izvanredni učenici i eksterniste plačaju pristojbu u trostrukom iznosu, te se od pladanja ove nemogu oprostiti. Kod ponovnoga izpita iz jednoga predmeta neplačaju se nikakove pristojbe; kod svakoga inoga opetovanja izpita plačaju bivši abitiirienti zavoda bez razlike po deset forinti, izvanredni učenici i eksterniste po trideset forinti pristojbe. Izpitne pristojbe ubrane od gospodara, odnosno od šumara, diele se na članove dotičnoga izpitnoga povjerenstva tako, da svaki izpitatelj dobije za svaki u svjedočbi navedeni predmet, iz kojega je samo ustmeno pitao jedan dio, a za svaki predmet, iz Mega je pismeno i ustmeno pitao dva diela, povrh toga dobije predstojnik IIL tečaja kao takov još jedan, ravnatelj pako dva diela. § 29. Duplikati o „svjedočbi osposobljenja" mogu samo nz dozvolu kr. zem. Vlade, odjola za unutarnje poslove, izdavati, te se za takov duplikat plaća pristojba od še&t forinti, koja teče u zavodsku blagajnu. § 30, Rok, kada izpiti počimaja, oglasuje se na zavoda i putem službenih novina. |