DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 239 ,™ Uo toplije preporučiti; jer je to doista jedtai i najradikaMji Bačla za utamanjivanje, osobito lisica, koje godimice silnu divljač, a ponajpaSe zečeve i koristnu perad unište. Osobne viesti. Imenovanje. Šumarski vježbenik ogulinske imovne obćine Šimua Bel a mari ć imenovan je kot. Šumarom u Ludbregu, Po dobivenib viestlh imenovan je prof. šum. Milan D. Obradovi ć kr. srpskim višim šumarskim činovnikom u ministarstvu narodne privrede u Beogradu. Ovo javljamo uaknadno k našoj viesti, priobdenoj na str. 187. o. 1. br. 4. t. g. Kako smo nadalje dočuti mogli, radi se o tom, da se već buđude jeseni otvori ,.2emljodelsko-šumarska akademija" n Topčideru kraj Beograda, pak da će onda po svoj´ prilici doći g. Obradović za profesora Šumarstva na pomenutu akademiju. Odlikovati je g. šumarski mjernik Josip F i s t e r diplomom priznanja od jury-e gospodarsko-Šumarske ialožbe u Beču god. 18^0. za svoj stroj za impregniranje drva. Sitnice. Državni izpiti za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. K ovoproljetnim tim izpitom prijavilo se Je u svemu 14 kandidata, od kojib je jedan dragovoljno odstupio^ đoćim se svi ostali podvrgoše izpitu, Izpitno povjerenstvo sastojaŠe se iz velemožnoga gosp. Milana pl. I) u r s t a^ kr. Šum. zavnatelja, kao predsjednika, i iz izpitnib povjerenika Pranje Keste r Sanka , kr. županijskog nađšumara i Ivana Kolara , kr, državnoga nadšumaraj koji je ujeduo fuugirao kao perovpdja. Imena kandidata, koji se izpitu podvrgoše, jesu sliedeća : A rčaii in Marko, Šumar rotoĆke imovne obćine, JanĆikovi ć Ante, kot. šumar u Pleternici, Mar k Antun, su- J^JtOfKi´-^ inarski pristav, križevačke imovne obćine, Va-c Gašo,. kot. šumarski pristav u Doljnjoj Ljjfi(\{ Stubici, Peiči ć Obrad, sum. vježbenik petrovaradinske imovne obćine, Čop p Andrija, / . šum. vježbenik ogulinske imovne obćine, C^i^fan ovi ćGjoko, šum. pristav gjurgjevagke´^i^^^^^^^^ imovne obćine, Baue r Vjekosiav, šumarski vježbenik ogulinske imovne obćine, ^^M^-/,^f^^.^:^^, ković Milan, kot. šum. pristav u Sv. Ivan Zelini, Ljubinković Kadivoj, šum. pri-I ^´ stav petrovaradinske imovne obćine, Hranil o vi c Andrijaj šumarski pristav otoSke imovne obćine, Kaderave k Leo, šum. pristav gjurgjevaćke imovne obćine i Giga novi ć GedeoUj šum. pristav otoćke imovne obćine. Prema naredbi vis. kr. brv.-slav.-dalm. zem, vlade u Zagrebu od 18. listopada 1886. broj 3B094. obdržavaše se prva dva dana, t. j. na dne 20. i 2L travnja 1891. pismeni izpiti i imadoše kandidati prvog dana na siiedeća pitanja odgovoriti: 1. Koliko načina sadnja razlikujemo i kako se dade ustanoviti broj potrebitih biljka pri svakom tib naćina? 2. Kako se razlikuje razšestareuje na jednake plobe od razmjernog razšestarenja? 3. Koju vriednost može imati ono šumsko tlo, na kojem raste nizka grabova šuma, koja daje na koncu svoje 20 god. porabne dobe 45 m^ ogrievnib drva. Jedan m^ vriedi 80 novć. Godišnji troškovi za upravu i čuvanje iznašaju 80 nove., dobitna mjera jest 4%? Drugi dan, t. j . 21. travnja dobiše kandidati daluja tri pitanja za pismenu izradbu, i to: 1. Neka se potanko napomenu tebnićka svojstva bukovine i uporaba iste u razno drvo trošećib obrtib^ kako U se dale odstrauiti mane, koje joj sprečavaju uporabljivost? 2, Neka m rieSi problem križanja sprieda i križanja s traga s mjersčim stolom. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1891 str. 48 <-- 48 --> PDF |
240 — ^^^^^J^^S^^Ss^raT^olsko vrsti prirasta razlikajetao i kako se isti a SUave sastojine proračunavaju? Što razamievamo ^pod postotkom prirasta, a što pod nžitnim postotkoui^ i u koju svrhu služi nam potonji? Pogledom na jednostavnost tih pitanja očekivalo se je, đa ^e svi kandidati pis meni izpi´t dobrim uspiehom položiti, ali žalibože, ta se nada izpunila nije, jer mnogi zapinjaše u svojih odnosnih odgovorih, a bijaše i takovih, koji odgoeoriše sasvim lošo na njekoja pitanja; ništa bolje iiebijaše ni s iistmenim ispitom, koji se obdržavaše dne 22., -23, i 24. travnja, što reznltira iz toga, da je samo jedan kanditafe pronadjen dobro" osposobljenim, petorica „dovoljno" osposobljenim!, do^im s sedmorica reprobiraui. To nije prvi put, da se je tako nepovoljan rezultat s izpitnim kandidatima po stigao, nego tako bijaše mai ne redovito i kod prvašnjih odnosnih izpita. U očigled toga lilo bi neobhoUno potrebno, da se ti žalostni pojavi temeljito izpitaju, ter da se odrede nijere, prema kojima bi se takovim neuspiesima po mogU(5nosti na put stalo. Bivalo je doduše, da nisu vazda svi kandidati kod dotičnih ispita dobro prolazili a biti će tako i u buduče, no nerazmjerje, koje se sada postizava u tom pogledu kod ovdašnjih državnih izpita za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, pada upravo u oči. Tomu se hoče radikalnoga lieka. Dakako, da nemarnoga kandidata nebl ni onda spasilo, ma sve, da se najbolje mjere u upitnom predmetu poprimu. Pibud ove redke, upozorujeino ozbiljno one kandidate, koji se budu u budu<5e podvrgavali k spomeiiutira izpitima, da se dobro priprave i da nebi uzalud troškove imali^ koji su sa putovanjem ovamo skopeaui. Šumarske iskrice. Utvaranje ili preeienjivanje samoga sebe u šumarskoj struci je uprav takova pogrieška, kao i absolutno neznanje. Ljudi, koji se precienjuju^ razaraju temelj pravom napredku liepe šumarske struke, uništuju kolegialnosfc. I najmanji rad bez kolegialnosti — glava je bez trapa. Ljudi dakle, koji se precienjuju ili su po riečima sv. pisma: ,,vočke, koje nerođe dobrim plodom", ili su neznalice! Da budeš piscem Šumarskim, osim znanja treba ti i bistro oko naučno promatrati sviet bogom i prirodom dani. Tko ima pravo, onaj, koji piše a nema znanja, iP onaj, koj misli^ da zna, a nepiše ? * Ono, što gdjekoji šumarski mladić umuje, to je konglomerat misli začinjenih željom: „e da bi svi stari poumirali, da budućnost njegova bude," Patuljče takovo nekoristi šumarstvu, jerbo su zasluge i sposobnosti njegove obično tako neznatne, da on veću čast (promaknučej ili vaurednom zgodom, ih bezznačajnim puzanjem polučiti može. Suum cuio[ue! Hrast ubio čovjeka, Petar Lovaković iz Lapovaca utjerao je 23„ prosinca pr. g. koze u šuma Gardon. Kako koze doista pašom naraniti nije mogao, sjekao je Pero hrasče kozam za brst. On je to više put sretno radio, no na sam badnjak zaglavio je. Sjekao je uaime hrast 45 cm. po prilici na panju debeo i već ga skoro srušio, kadno drvo sasvim drugim smjerom padati poče i mog nesretnoga a´neposrednoj biiziut stojećega Petra Lovakoviča pritisne. Siromašni Petar oncsviešćen u snieg pade, gdje se je smrznuo i dušu Izpiistio, a da zanj dva dana nitko znao nije Ova žalostna zgoda treba svakoga da pouči, kako čovjek nikad dosta oprezan nemože biti. I. St. Đopismea uredničtva. P. u. gg. suradnikom, koji su uam kakove čUuke i viosti za list priposlali, a do sada još otisnuto nije, na znanje, da će se redomice i prema prostoru lista priposlano uvrstiti. UredniStTo i naklada hrf.-slav. šumarskoga đružtTa. - Tisak G. Albreohta. |