DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 253 — nu da je najkrjepčije šumsko izkrčeno tlo još najbolje. U jeseni da se po razsadniku ne plive, jer da korov od smrzavice biljke štiti. 13. Presadjena omorika pogiba najćežće radi toga, jer se preduboko presadjuje i to da je navadna pogrješka, nu žilarni ipak plitko usadjena al ulo žena u zdjelicu ona uspieva najbolje; baš i kamen povrh ždja shodno djeluje. (Dolazi on ovdje iz jedne pogrješke u drugu, jer u prvom slučaju je predebelo nagrnjao a to je ,Tiefpflanzung" a u drugom slučaju, jer je razsadnik izpod prirodnog pojasa, kako se to obično čini dakle u pretoploj stojbini, zato pridošla u zdjelu voda biljku razhladjuje, a opet ju u ljeti izparina ubija), 14. Kod jele spominje, da u Njemačkoj, sadjena po ravnicah i po briežuljcih, obično u zadnjih pogonih pomrzava i zato da se vazda pod nadstojnim stabaljem presadjivati imade (to sve vrati drva ljube). Srednji nastilj pa ponješto zatravljeno, da oplodu jele pripomaže, a opet zastravljeno i suho tlo da onemogućuje sjetve ili naravne oplodnje (kao kod svake vrsti). Izpod gusta bukova sklopa da se jela oploditi ne može (tako niti jedna vrst drva!) 15. Kod ariža veli, da su tek poslije 40—50 godina do uvjerenja došli, da se uspješno gojiti ne dade (podpuno opravdano, al zato se u svom pojasu kao svaka druga vrst po prirodnih zakonih ipak uspješno sije i presadjuje!) Ariž uspieva najbolje na rahlom, kamenitom frižkom tlu (jest u svom pojasu, al izpod toga bi prije u hladnijem tlu kao u ilovači uspievao!) Na vapnenastom tlu, veli on da baš ne će ariž uspievati (dakako u neprirodnom pojasu, al zato po vrhuncu svoga pojasa uspieva i divno pa mu još granit i zrnavac ovdje prija, nu kako god izpod 5000´ ne trpi toplih šumišta, tako izabire ovdje hladne položaje (a opet podnosi na pašnjacih osamljenu stojbinu, gdje vjetrovi često prolaze izpod njegova domorodna pojasa, dakle inače nego u toplijoj stojbini; upravo protivno nalazimo kod hrasta, kestena i t. d. dakle drveća iz toplijeg pojasa, prenesena k nama i posadjena osamce po naših pašnjacih pak jer mu je stojbina još hladnija nego u sklopu šume, stoga i biva sasvim granat, jer mu naime pogoni pomrzavaju. Isto se tako tumači, da i sijalište ariža izpod pojasa pod nadstojnim drvećem uspievati ne će (al uspieva zato krasno pod sklopom 0"3—0 5 u svom pojasu!) 16. Za limbu kaže, da uspieva najbolje na ilovastom tlu a ne na vapnenastom, ako ilovače primješane neima, pa da traži vazda vlažno friško tlo (ta to joj domorodni pojas kaže). Ako iz svih pabiraka u tom djelu stvorimo zaključke, proizlazi u glavnom rezultat, da´ može sjetva, presađnja i gojitba šuma fizikalno i lučbeno bez inih analiza najveći uspjeh polučiti tada, ako joj je stojbina povoljna i ako se ovdje sjemenom, priesadnicom ili sastojinom prirodno postupa, a kako to biva? (Nastavit će se). |