DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 269 —


ribnjaka I. reda iznosi 25o/o, dakle mi ćemo poslie mjesec dana imati samo


75.000 malih šarana
Ribnjak za mlad II. reda. Ove ribnjake takodjer treba da zimi i pramaIjeće
posve suhe držimo, sbog istih razloga što sam prije kazao, razlikom samo
što ćemo u pramaljeće na njih krmnu travu posijati, (kao n. pr. djetelinu ili
Timoteus travu), te treba da je nekoliko dana prije nego vodu u ribnjak pustimo
pokosimo. Vješti ribogojac gosp. Dubisch (Šlezija, Austrija) tvrdi, da ribnjak
na taj način pripravljen veoma dobro odgavara, te da od 1050 ribica što
on na hektaru nasadjuje u jeseni lOOO komada opet ulovi, dakle gubitak iznosi
samo 60/0. Kad ne bismo kao gori postupali, nego imali od davna ribnjak vodom
napunjen, onda gubitak bio bi znatno veći naime 13—160/". Kako znamo
ribnjak za mlad II. reda, mora da je znatno veći, u našem slučaju za napučiti
vodu sa ono 75.000 šarana, trebati ćemo 71´4 hektara površine t. j . na svakom
hektaru dolaze po 1050 mladih šarana.


Pri našem podneblju te će ribice do konca rujna tako liepo narasti, da
će im težina iznositi 200—250 grama po komad. Kad bi želili postići još krupnijih
ribica, onda ne bismo smieli na hektar ribnjak^ II. reda uzeti više od
400—500 komada za nasad, u tom slučaju do konca rujna naši će mladi šarani
narasti do ´/* klgr. i više težine.


Dakle stoji u našoj volji, još kroz prvo ljeto dobiti šarana od preko pol
kigr. težine, naime kad ribnjak II reda redje nasadimo. Dubina ribnjaka za
mlad II. reda neka je ista kao ona I. reda. Polovicom listopada mora da mlade
šarane premiestimo u zimske ribnjake, jer zimi u ribnjake II. reda, voda bi se do
dna sledila te bi nam led uništio ribe. Zimski ribnjaci treba da su dosta duboki
naime najmanje 3—4 metra, a ako je moguće još više t. j . do 5 i 6 metara.
Kad se voda s ledi na površini, moramo više luknja na led probiti, pa
slamom ih sienom te luknje od studeni obraniti. Luknje nam služe da uzmogne
pod ledom vazduh kolati, i tako da se voda nasiti kisikom (oxigenom) zraka,
te da se ribe nezaduše. Tok vode u tih ribnjaci nek je umjeren t. j. , da voda
odviše brzo u njima ne kola. Što se tiče broja riba kojih smijemo u zimske
ribnjake postaviti po hektaru površine, to zavisi 0 krupnoći šarana. Tako n.
pr. od jednoljetnih šarana iz ribnjaka II. reda, koji imadu srednju težinu od
pol klgr., možemo postaviti 25.000 komada na hektar. Ako su šarani krupniji
naime od 1 klgr. težine onda biva dostatno 18.000—19.000 komada na hektar;
kod više godišnjih riba u težini od 4 —5 klgr. po komadu, nesmiemo više od
4200 — 5200 komada po hektar postaviti. Ne treba niti da kažem, da se premieštenje
jednoljetnih šarana iz ribnjaka II. reda u zimskimi ribnjaci obavlja
dielomičnim osušenjem ribnjaka i lovitbom običajnimi mrežami.


Zimski se ribnjaci mjeseca travnja počimlju loviti, a onda se mladi šarani
premieštuju u ribnjake za mlad III. reda. I ribnjaci III. reda moraju sbog
istih razloga što sam prije kazao, cielu zimu suhi ostati, a pramaljećem da se bobom
ili drugom sočivicom nasade, pa čim srao pokosili travu onda čemo ih vodom
naplaviti, te mlade šarane iz zimskih ribnjaka tu presaditi. Šarani kroz zimu