DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 271 —


Osnova gojenja šarana na gori opisani na6in poziva predpostavu, da se
samo upotrebi prirodna hrana, koju u tako uredjene ribnjake ribe mogu naći,
dakle ovdje nema govora o umjetnom tovljenju riba, pa s toga taj način gojenja
jest pristupan svakomu poljodjelcu, koji razpolaže dovoljnim zemljištem
i vodom.


Da se još bolje svaki uvjeri o liepoj koristi što mu može gojenje šarana
pružati rekapitulovati ća u sliedećoj skrižaljci c^elu osnovu gojenja.


Veličina ribnjaka
Koliko ribj, postavljamo
Gubitak Uvoljene ribe
3
«s fl o
p p^
u
M
CD
n
na
ribnjak
u
a
te´5" s
S
a
na
ribnjak
Mriestilište
Ribnjak za mlađrt n n„ . . „ . „
I. .. .
^^´
III... .
0-1
3-—
71-4
1371
333´ 0-
018
0-551
18111
25-175
61-145
33.333
1.050
520
206
3
100.000
75.000
71.430
68-688
8333
50
20
6
25.000
3.570
2.742
1998
26.000
1.000
500
200
100.000
75000
71-430
68.688
66.690


Ukupno: 544-6 hektara ribnjaka pružaju na godinu 66.690 komada šarana
od 2´/a klgr. težine biva 166 725 klg. riba ili ti 1667-25 metričkih centi


t. j . na hektar ribnjaka dobijemo 306 kilograma šarana; računajući da se kod
nas tako\i šarani mogu prodati barem po 40 novč. klgr., to će nam nečist
prihod po hektar ribnjaka pružati 122 for. 40 novč.
Kad se promisli da se skoro nikakov trud u tu svrhu ne ulaže, i da se
izmjenice rabi zemljište i u poljoprivredne svrhe, to cienim, da gore označeni
prihod možemo podpunim pravom smatrati kao čist dohodak.


Sto se tiče tovljenja šarana u ribnjacih umjetnom hranom i to se liepo
izplaćuje. Dosada ipak nije pošlo za rukom onom sigurnošću proračunati, koliko
će se sa stanovite hrane u meso pretvoriti, kao kod tovljenja blaga, naime goveda,
svinja i t. d., jer ribe nemamo u staji zatvorene, gdje možemo kontrolirati
točnu izcrpivost razne hrane, s toga samo aproksimativno znamo, kako se
stanovita hrana izrabljuje. U obće odmah opažam, da o umjetnom tovljenju riba
u strogome smislu rieči osobito kod šarana ne može biti govora. Hranu koju mi
u ribnjake šaranom pružamo, nebiva od njih nego u veoma maloj mjeri ravno
pojedena, nego ona poglavito služi da se živa hrana u naših ribnjacih pomnoži
t. j. da se silesija mekušaca (moUuscae), korepnjaka i kukaca
(insekta) razplodi, koje sve pak šaran prdždere. To se dogadja dobrim dielom
i s toga, jer hranivne tvari što u vodu ribnjaka bacamo, dieljuju kao djubar
na vegetaciju vodenih bilina, a pri bujnoj vegetaciji razvijaju se mnogobrojno
gori spomente sićušne životinjice.


Prolazeći na praktični dio tovljenja šarana, evo kojom krmom dosada najboljih
rezultata postigoše: mesnato brašno (Fleischmehl), komine kunžuta, (Se