DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 39 <-- 39 --> PDF |
?77 — pri proraSunavanju sadržine s obzirom na postupak, koji se u Njemačkoj rabi" (sve u rukopisu) od Petit-Collot-a, repetitora uporabne matematike; „Šumarska bibliografija stara i moderna" (rukopis), koja sadržava izvadak iz više nego li 9.000 djela i članaka, koji se odnose na šumarstvo, od Ch. Guyot-a, profesora legislacije, i t. d., i t. d. Od djela pako, koja su tiskana, ne računajući ovamo ona, što »no su objelodanjena od vremena posije izložbe od g. 1878., navodimo : „Tečaj 0 šumskoj tehnologiji" i razprava „0 silvikulturi", objelodanjeno od Boppe-a, podravnatelja g. 1887. i 1889.; „Tečaj o zaštitavanju šuma i o rukovodstvu šuma u Francezkoj spram posebničkih užitaka", od Broilliard-a (1881.); „Zakonodavstvo spram uzpostave terrainš, po gorama" od Guichet-a (1887); „Šumski zakonik" (1883); „Procjenjivanje šumskih posjedž," (1886) i razprava „0 šumskoj ekonomiji" (1888) od ravnatelja Puton-a. 0 većoj česti ovih djela bilo je već dosta govora u „Le Bois-u". Preostaje, da jošte spomenemo „Tečaj o zaštitavanju" od profes. Keuss-a (od 1885 do 1888) i razpravu „0 znanostima" od Thiery-a (1881). Pisci svih ovih djela ili jesu ili su bili profesori šumarskoga učilišta u Nancy-u. K ovim publikacijama treba da pribrojimo i nebrojene brošire o svim pitanjima, koji stoje u svezi s proučavanjem, upravom i eksploatacijom šuma. Osim djela, što su ih profesori šumarskoga učilišta izložili, interesantno je, da napomenemo i ono, što zasjeca u praktičnu stranu, a popunjavalo je gore iztaknutu izložbenu skupinu učilišta. Tako je Boppe izložio kolekciju stabaljnih bolesti; Fliche, profesor prirodnih znanosti, izložio je šumski bilinar, sastavljen od 220 okvira pod staklom, a Henry prikazao je u 32 okvira kolekciju šumi škodljivih zareznika; Mer izložio je od prilike 220 uzoraka o proučavanju plješina i rasta stabalja, te ih u poredjenoj sbirci popratio bilježkama; napokon Bartet je izložio representativne diagrame o rastu i razvoju poglavitih šumskih vrsta ujedno s grafičkim tabelama o metereologičkim opažanjima, polučenim u cjepiljnjaku u Bellefontaine- u, i t. d., i t. d. Iz sveg toga vidi se, da naučno tielo francezkog velikog učilišta, kojem svagdje prednjači njegov vrli ravnatelj živim poticajem, stoji na visini misije, koja mu je povjerena, pa da uza sve okolnosti, makar koje bile, nije ni popustio ni klonuo. S druge pako strane i sami djaci u velike se trse, da revnošću i pregnućem svojim učiteljima pruže podpuno zadovoljstvo. Nancy-sko šumarsko učilište, koje je zapravo osnovano za Francezku, ne služi ništa manje i strancima. Od kako je zavod utemeljen, pa sve do danas, posjećuju ga inozemci više, nego li i domaći. Ovaj slobodoumni način, da se cielome svietu širom otvaraju vrata obćenite pouke, ima u sebi nešto velikoga, a to nije doduše specijalno samo baš u školi Nancy-skoj; nu pošto se o njoj govori, nije manje vriedno, a da se i tuj spomene. Inozemni djaci svi su eksterniste; njima je dozvoljeno, da pohadjaju predavanja i praktičke radove na temelju autorizacije ministrove, a da se i ne podvrgavaju kakovom predhodnom |