DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 281 —


Nu valjana služba nepozna prijateljž i t. zv. „napitnog brata!"


Tako sam ja odpočeo moj rad. Imovna obćina Jakovlje, Dolj. i Gor. Bistra
postoje nakoa provedene segregacije od god. 1884:. do6im šuma Podgorje-Ivanec nije
jošte segregirana.


Nakon segregacije predana je uprava sumš, u ruke šumskih odbornika.
Kao što „bostuiohusi* koriste šumi, tako isto i moji mili šumski odbornici .
Ali „stari griesi" idu na vidjelo!
Šumski odbornici u družtvu sa gg. obdinskim činovnicima propisivali su porez
za šumske objekte; isti od ljudi pobirali, ali ga neplatiše.
Seljaci su mi to uvjek pripovjedali, ali ja to niesam vjerovao, dok evo neupoznađem
„prijatelje naroda".


Akoprem je šumsko redarstvo na slabih nogu, do ustrojstva kotarske šumarije
(1888. god.) u obćini Bistra bilo, to su ipak štetočinoi prijavljeni i suđjeni kod obsto
javše kr. podžupanije u Zagrebu i kod kr. kot. oblasti u Stubici.


Dosudjene šumske štete nisu se u evidenciji držale, te mi je težko bilo znati
stanje istih. Na nalog kr. kotar, oblasti uputio sam se u ured obć. poglavarstva, te
sam na temelju spisa, koji su po svuda razbacani bili, sastavio izkaz,
glasom kojega je u području upravne obdine Bistra od god. 1883. pak do god. 1888.
dosudjeno šumskih šteta u iznosu od 1200 for.


Srce me zaboli, kada sam sravnio ovu svotu s toli poharanom „bistranskom
gorom". Pogledav iz obd. ureda toli posječeno .,Sljeme´´ —- nametnu mi se misao, a
što su moji predšastnici radili?... nu evo dolazi ono pravo, o čemu hodu da pišem.


Dosudjene štete pobirane su, to sam znao, ali kada i po kome, to nisam znao.


Obd. činovnici niesu moj rad „s dobrom voljom" gledali, pak zato sam umolio
kr. kot. oblast, da mi u pomod dade jednog upravnog činovnika. Kr. kot. predstojnik
Mirko pl. Cvetkovid (koji šumarstvo u svakome pogledu hvale vriedno podupire) prihvati
moj predlog, te sam tako ja i vrli činovnik Šimun Ožauid kr. kot. akcesista,
odpočeli rad 2. ožujka 1891. Sada su vidjela gg. da se Gašo nešali. Neumornim radom
pošlo mi je za rukom ustanoviti, da su ljudi „gorsku štibru* i „šumske štete" pladali,
ali kamo je novac dospio, to se nezna — nu konac iztrage pokazati de za sigurno,
da je pronevjeren.


Panduri, prisežnici, predsjednici imovnih obdina, bilježnik, šum. odbornik, obd.
ovrhovođitelj i blagajnik svi su gornje tražbine pobirali i jedan se na drugoga izgovara
da nije.


Nu sirota muž pošteni Zagorac utjera svu ovu gospodu u laž, jer sa namirom
u ruci — razkrinkao je ljude, koji su se htjeli od „seljačkih .žuljeva toviti.


Prigodom ove likvidacije uvjerio sam se, da su stari imov. obdin. računi o
prihodu i razhodu nepravilno sastavljeni, te da si je g. predsjednik imov. obcine koji
„groš" spravio u svoj džep, jer se je za imovinu mučio. Bezbrojne dnevnice
izpunjuju stupac o razhodu, a na koncu dodje 0 — 0 „geht auf" Nu ja sam te račune
po ,modernoj financijalnoj nauci" malo sklaštrio, te de ova gospođa morati ove novce
vračati, ilis´ onu stranu krave — sjediti.


Mojim nastojanjem povradeno je za Podgorje-Ivanec 96 for. a Nikola Vodopija
bivši predsjednik povratio je za god. 1887. netemeljito zaračunatih 43 for. 68 nvč.,
dočim de za ostale godine morati još vračati; a ni sadašnji neće dobro prođi, jer niesu
„prsti čisti". Evo radi nečistih posala moram da gubim toli skupocieno vrieme, nu
tješim se time, da sam stao na rep gospodi, kojima je šumarstvo tr n u oku . „Sirota
muž" zadovoljan je, jer če znati — tko je kriv.


Porezni dugovi narasli na peterostruko, realne ovrhe u izgledu, a čijom krivnjom ?
Krivnjom ljudi koji bi rado — na „mužki račun" — udobno živjeti, kartati sepijančevati, a svojom riečitošd u sve nadmudriti.