DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1891 str. 46     <-- 46 -->        PDF

284


se nebi spojile, đa barem jedan živjeti i obstati može? — ovdje bo natezanje ne koristi,
đapa6e ide sve više u sunovrat i propast; ta i sama načela narodno-gospodarske
ekonomije vele: ,5im vedi posjednik, tim bolja kultura i napredak, jer može i mora
veie investicije ulagati, kojima samo narodna dobra dobivaju, jer izgubljeno nije ništa,
sto se koristonosno i razborito uloži, pa ma se probitci tek i poslije decenija pokazali."


Ako je igdje taj navod narodnih ekonoma važio, to je sigurno ovdje veoma potrebit,
jer je neopisiv grieh do 70.000 stanovnika, koji su već na rubu propasti, još
i posve uništiti — a do tog je ve<5 skoro i došlo.


U ovoj okolici ima do GO^/o, koji već od božica kruh kupuju, — a neimajuć
ni blaga — težkom si mukom namiće potrebitu koru kruha za se i za svoju djecu ;
ta ima ih, koji dvije šake kukuruzna brašna razmute u pet litara vrele vode i to
jedu; ima ih dapače, koji po dva dana ne jedu ništa, kao i takovih, koji cielog proljeća
korienje bujadi kopaju, kuhaju i još ne slano jedu, jer nema zašto ni soli kupiti ;
pak prama tome neka se prosudi jadno i kukavno stanje ovoga kraja i naroda ; ta
kad mu se već u kuću zadje, vidi se skrajnje siromaštvo — hrpu djece —- poderane
slabe i bliede, a na licu im se glad i nevolja iztiee.


Ovi navodi mogu se najbolje crpsti i iz sadašnjih unovač:nja u vojnićtvo, gdje
se ni 20—30"/^ nemože kao sposobni uzeti; a kakav je taj narod bio prije njekoliko
decenija, kada su se zvali: „kršni Banovci" — to je sigurno svakom poznato.


U I. banskoj imovnoj obćini kultivirano je u posliedne dvije godine izkrSenih i
izsječenih površina do 900 jutara, t. j . toliko, koliko su sredstva dopuštala, a da je
tih — učinilo bi se kud i kamo više; ta. i to je sve učinjeno sa šumskim dužnicima;


— a kako dužnik radi, i kakovog natezanja sa takovim ima, svakom je poznato,
koji je s takovim radnicima iole veće radnje izvađjao. — Ta upravo se moliti
moraju, da na rad dođju; zašto ? — s jednostavnog razloga, što je siromak, pa zna,
đa mu se za šumski kvar nemože ništa oduzeti, jer nema ništa osim gomilu djece;
pa ako bi i išao na rad, bos je, gol i gladan, pa kako de da radi ; a i ono što
uradi, ne vrieđi mnogo, jer radi malo i lošo.
Nadnica mu se u ime odradbe šumskog duga računa po 1 for. dnevno; — jest,
al´ on dodje u podne na rad, a ođilazi već prije 4 sata kući, jer je iz daleka pa ima
2, a i 3 sata do kuće; sada se može svatko uvjeriti, kako takav radnik bos, gol i
gladan radi, te što stoje kulturne radnje u Banovini; po čem bi se mogao u ođnošaje
ne upućeni Suditi, da se takovom razsipnošću i neznanjem kultiviraju šume, dakako
jer ne stoje troškovi u nikakovom razmjeru sa postignutom svrhom; — ali kad ne ima
gotovog novca, — da se bolji radnici plate, — mora se i ovim načinom gledati svrha
postići, — pa ma se i reklo, da se takovim troškom nigdje šume ne uzgajaju. — Nu
koji pak ođnošaje i potežkoće ovog kraja pozna, mora nolens volens uz ove nazore
pristati.


Nestajanje šuma može se još bolje predočiti, kada se navede, đa I. banska imovna
obćina ima dugujućih dosudjenih šumskih šteta do 100.000 for.; državne šumarije:
glinska, vranovinska, vojnićka i rujevaSka, t. j . posljeđne dvije u koliko imađu duga
u obsegu I. banske imovne obćine, nadmašiti će sigurno svotu od preko sto hiljada
forinti, ođ kojih se ni 20´´/o ubrati neće moći, jer ciela Banovina, kad bi ae strogo
računalo, ne vrieđi 200—-300 hiljada for., pak onda neka svatko prosudi s kakovim
se poteškoćama ovdje boriti mora.


Ođ svakog se javnog činovnika zahtieva, đa u prvom redu ođnošaje svog djelokruga
prouči, đa uzmogne svoje djelovanje koristno i napredno udesiti; ali ovdje to
ne vrieđi, jer su se odnošaji vrlo točno proučili, pa se za to ipak ne može spasa
naći, jer — započelo se ma s kojeg kraja — neodmiče se i uviek se na nove zaprieke
nailazi.