DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 310 — BurPiri^i (l´^^^STšt^su se shill pred malo decenija, razdielilo se kmetstvo od DodaničU^i vlasteoskog, udariv si time BOVU stasu samostalnosti Tu ima francezka revolncija eklatantni pr()totyp i defiriacij-i: bratstva, jednakosti i sloboH.? t. ]. :i siimskoj povjesti odpocela je segregacija Krša odigravati zadnju historičku ulo^^u ; dovrs^dvati užas devastacije, koja se tu nad sve vrhunce digla te nas pozvala, .´la Krš u staro stanje romanticizma i raaterijaliznaa smjestimo. Se^re^ac.ijo:^^j. Krša nastaje i njegova nova povjest, jer ona prijašnja t j. prije segregacije ima sredovječni karakter. Najveće i 2ađnje historičko zlo je to, da su urbarske šume odmah po se,^-/A-f.;acijl bez valjane uprave ostale, dospjev u ruke lakoumnih urbarijalaca, kcji upotricbiže zgodu, da se ne nadzirani i ravnopravni okoriste, niti najmanje ne misleći na buduće generacije, ni na rast krške devastacije. Tu doVjivu politička ekonomija za svoj materija! tri znamenita epitetona ornaAsa za: soeializaus, gnibežno gospodarstvo i princip specialiie partije o ,:Slobodi i rofastvu**: ^da nije ništa tako pogibeljno za razvoj čovjeSanstva, bilo to materijalno, bilo to duševno, kao nagli skok iz slobode u robstvo*. Krške urbarske šume, ostavljene po segregaciji bež uprave, zapečatiše i ostaviše ^adrsji žig uistoričke devastacije, s toga, jer su segregirane u XIX. viekii, u vieku prosvjetljenom. aSiajeklatantniji je dokaz gornjoj istini to, što su negdje izmed godina 1850—1868. žitelji sela Podhuma imištiH u njekoiiko noći ogromne hrastove šume Siljevica i Dugomjera, pa Je danas s malim iznimkama jedna polovica slababna nizka šumica, a drugu polovicu krije kamen do kamena, gdje se njekađ stoljetni ba^astovi zelenili. Prema tomu zaključit ću ovaj odsjek razprave: „Krš Grobnika ona je žalostna Sahara i ona pustoš, koja je poglavitim ´jzrokom siromaštva njegovog pučanstva , ali je i vrelo kukavna mu života, gdje inu vrije zadnji vrutak napitka, kukavnog napitka, ali bez kojega mogao nebi biti, ´- jasnije: on je ubogara Grobničanu ko slamka izgubljenom na moru, o kojoj se on hvata„ Skrha 31 se ona, propao je on. Mi taj kritički dogodjaj necekamo, ali mu. smiono u susret idemo, dok se možda novimi zakoni boriocem položaj Tie olakša, da njima smlave grdnu neman kukavna života. Zato je to ona „životna činjenica", koja se „životnom« smatrati mora; sii je i ona čirijenica, do koje puk malo drži, jer mu lebdi pred očima „statua in nuo azte^ majores eoram« - nesretno hrvatsko geslo: „tako su naši stari nuiiii, i)i.\ su svega dosta imali". Istina, da današnja generacija nemože i nesmije h principa posvud obviaaalog ego^xn:ia žrtvovati svoj bitak za.buduće generacije, ali mi)ra ipak toliko aatv aa nu krv od krvi ao pogine, da. si i sama današnjim radom svoje sjedine ,ros]:M:Ku. stripom DO ogorči, na što se misliti mora i držati na pameti Cy;: jvu ijiivmeau: „M-ae, teke], ufar siu.^ |