DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 311 — Istina je, da jo clenienat imMvi tjžasno velik, (in jo (]´(scga,c iovku kuiminacije i da je mesravnjiv s (hugoin bjedom; — pa kako i ne hh kad ne ga mrviciLbranjevmeoeaJT)ičkibojak bije medhriginnzuhndućrumt i životom sadašnjim Prvu reprezentira oblast, a dragu u extremu narod, predstavljajući ujedno najgrozniju bjeđu i potrebu, jer gol krš podržaje, te zelen njegovu iz p svog života abstrahuje. Tu činjenicu porazpraviti ćerrio u dragome poglavju. 11. Djelovanje organičkih stvorova na devastaciju. Kad je goli Krš uslieđ spomenutih činjenica osvanuo, nastupiše š njim novi uzroci i strahote ogolećivanja. Ponajprije ćemo spomenut lakoumno uživanje pučanstva u .^uniskih imzužitcih, imenito uživanje kuša (salvia officinaiis) i ruja (rlius cottinus). Prvi se zgrtao u veiikili množinab poput stelje i rabio u svrhu stelarenja kod stoke iii je Grobničan u većoj množini izvo^:io u obližnju Rieku, gdje ga je u sličnu svrhu ili u ljekarni ili napokon kao mirisavo bilje prodao. Koje su dakle štetne posljedice zgrtanja kuša? Evo ih: a) čupanjem kuša izčupajo se iz zemlje i med njim naiazeće se mlado drvo hrastića, jaseni ća i grabrića; b) preostala stabalca ostala su nezaklonjena od užasne kršne žege te tako usahnula; c) timi načini podivljalo je na doJomitnih predjelih tlo. Isti štetni momenti nastaju kod ruja, samo s tom raziikortu da se ruj drugačije uživa. Njega rabe manje za stelju; većinom ga prosušena odnašaji; na Rieku, gdje ga u strojarnah kiio po 3—4 nove. prodavaju. Osim prekomjerna steljarenja 1 uživanja trava Grobuičan ne pozna drugog nuzožitka, jer je paša n kra.^kih predjelih pi^vi i glavni užitak. Mjestimice se može opaziti, da je jedino stelarenje i ništa drugo ubilo mnoge današnje branjevine na pr.: Briga, Gusina, Banjske dtago, za vrh Kilavac i t d. Budući da su nekoji krški predjeli vozu posve nepristupni ili koliko su i bili, to sirotinja nije imala volova, te jer su radi potonjeg razloga predjeli većini pučanstva 3\´2 ure udaljeni i visokom samom obrasli, nepristupni bili, seggnulo je pučanstvo za t. zv. kareti, na kojih može iz ubogih krških šumica (ako se tako zvati smiju?) znatniju množinu drva za gorivo voziti. To su dvokolica, slična onim poslužnika u gradovih, koje često vidimo. Preobilni export; karetima takodjcr je važan faktor kod devastacije Krša; spominjem ga nuzgredrio, prem znslužaje i veću pozornost, i to tim vi^e, Svenju tonm valja još doJati onu apatiju Grobničkog Krašana,, koju on prama svom Kršu goji. On se za to malimi iznimkami jako malo stara — ,.hoclie rnilli" to mu je princip; — a „quod cras meis" — devetnaesto k(do. |