DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1891 str. 27 <-- 27 --> PDF |
" 315 — dakle đemoo devastacije prije zabrane bio? — Rogata marvU; "k^ja ćira odstranjena, sve se počelo dizat i veselo uspievatio Svakako se ne smije cdtud izvadjati, da ovca ne škodi, ali se može konstatovati, da je njena šteta prama onoj od krave kao 5;L Od ovce je stabitć sjeguran, ako je prerastao 80 cmt Ona malo brsti vršike, ali više brsti pokrajne grančice. Osim ovce i krave nema danas druge domaće životinje, koja bi pašom na grobnički Krš navaljivala Smiono mogu reći, da se pašom polovica godišnjeg prirasta gubi, a na pojedinih je predjelih jedina ona otvorila grob Kršu. Zašto specialno ovca pun-^ manje od ostalib životinja škodi, obrazložiti ću u IV. poglavju. Prekomjerna sječnja isto tako užasni je neprijatelj Krša, kao i paša. — Radošću se ipak može u najnovije vrieme konstatovati, da sječnja prilično malakše, na čemu se ima zahvaliti revnim lugarom. Prekomjerna sječnja i paša, te gubitak kamata tih kapitala razlogom je, da se po segregaciji za Krš grobnički do jučer učinilo nije ništa, — Namicanje novih kapitala, — zabrana, — ne stoji danas u nikakovom razmjeru sa bivšim obstojnostima. Mi možemo mirne duše reći, da smo sa baštinjenom nemani — s Kršom, tek ovog decenija (1884„ —1891.) počeli ljudski gospodariti, te o propalih gornjih kapitalih možemo samo sanjati, a nam.aknuti ih za razdoblje, za koje su propali, značilo bi kod postojećih okolnostih „Urbara" Ijevati s Danaidami vodu u posadu, koja dna nema. Zato i đokazah, da do danas po segregaciji učinjeno nije za Grobnički Krš — ništa, Izkazi odkrivenih šumskih šteta izgledaju ovako: U godini, slučajeva: U godini, slučajeva: 1873. 162 1882. 300 1874. 270 1883. 335 1875. 312 1884. 233 1876. 132 1885. 187 1877. 127 1886. 148 1878. 279 1887. 116 1879. 321 1888. 97 1880. 373 1889. 177 1881. 366 1890. 137 Po bivšem neuredjenom gospodarstvu, u pomanjkanju lugarskog osoblja, te po izkustvu u malo vremena stečenom, može se računati godišnjih neodkrivenih šteta do 100 slučajeva, — Prama tomu bi redom bilo slučajeva od godine 1873.-1890.: 262, 370, 412, 232, 227, 379, 421, 473, 466, 400, 435, 333, 287, 248, 216, 197, 277, 237, odnosno popriečno svake godine 345 slučajeva. Popriečno se može računati odšteta za 200 slučajeva sa 450 for. odnosno za 345 slučajeva 800 for. — Uzmimo, da ipak, kad bi bilo više i boljeg lugarskog osoblja 50 slučajeva godišnjih odpadd, da ib je lOO neu´jerivlh, to bi |